Proglašen epidemijom modernog doba još prije desetak godina, stavljen na listu sindroma (ne i medicinskog stanja!) Svjetske zdravstvene organizacije prije nekoliko tjedana, Burnout je sve više dio i naše svakodnevice. 

Burnout ili sagorijevanje na poslu, sindrom je vezan uz naš posao i isključivo može nastati u tom okruženju. Dakle, burnout ne možete doživjeti u vezi ili recimo u nekim prijateljskim odnosima. U modernim društvima često dolazi do ovog problema kod zaposlenika koji su posvećeni svom poslu, vrijedni i žele odraditi što je više moguće zadataka u svakom radnom danu. Ako još k tome dodamo i vlastiti osjećaj odgovornosti, logično je zaključiti da će se neki od nas osjetiti preopterećenima do razine pucanja. Nerealna očekivanja od samih sebe ali i nemogućnost toga da za neke obaveze i zaduženja kažemo “NE!”, dovode do toga da nismo u mogućnosti ispuniti ista. Razlika između postavljenih standarda i osjećaja vlastite učinkovitosti stvaraju veliku dozu nervoze ali i depresije. Ukoliko se jaz povećava i naše stanje bit će sve gore i gore.

Nije važno kakva ste osoba

Burnout nema puno veze s tim kakvi ste kao osoba, više s tim u kakvom društvu živite. Faktori koji povećavaju vjerojatnost pojave burnouta su česte promjene posla, više poslova od jednom, sve manje brige za zaposlenike u kompanijama, destruktivna kompetitivnost među suradnicima i sl. Velika konkurencija kao da nam brani reći “to ne znam”, “molim pomoć” ili ono najgore - “mislim da nemam kompetencije za taj zadatak”. Ako priznaš da si nemoćan ili nesiguran oko nečega, pregazit će te sustav, a tvoj posao preuzeti netko drugi. Ovakve su situacije potpuno nerealne jer “Katice za sve” ne postoje i ne bi na njima trebali inzistirati. 

Stalna briga ili nesanica su prvi simptomi

Simptomi burnouta su takvi da ih je na početku teško primijetiti. Zaboravljivi ste, ponekad planete u situacijama u kojima bi inače ostali mirni, sve se više bavite stvarima za koje procjenjujete da su izvan vaše kontrole. U samom početku, osobe koje se nalaze u burnoutu, najčešće se žale na nesanicu ili na povećanu brigu u svakodnevici. Radi se o sustavu nošenja sa stresnim događajima u poslovnoj okolini koji nije produktivan, a nije niti zdrav za nas.

Postoje radna okruženja i kompanije koja na burnout gledaju kao na stanje koje "otpisuje" one slabe po sistemu "tko preživi pričat će". Takav jedan "sprint" model oslovanja omogućuje brzi uspjeh, veliku zaradu, ali i preveliku cijenu, gubitak zdravlja. Danas se sve više u kompanijama potiče “maratonski” model, za razliku od ranije opisanog jer ulaganje u radnike dugoročno znači uspjeh. Konačno, ulaganjem u zdravlje zaposlenika poboljšavamo i zadovoljstvo životom, a zaposlenici koji se vežu uz tvrtku za koju rade na razini vrijednosti, biti će spremni i više ulagati u nju.

(Foto: Thinkstock)

Postoji šest područja u kojima treba postojati balans kako ne bi došlo do burnouta:

1. Opterećenje poslom: imam ga previše, pod stresom sam, stalno mi se posao gomila i sl. 2. Osjećaj kontrole: koliko imam prilike za neovisnost na svom poslu? 3. Sistem nagrađivanja na poslu: ne samo u smislu novca nego i u smislu pohvale (socijalna nagrada, priznanje drugih za moj rad) 4. Zajednica: kakvi su moji odnosi sa suradnicima? Kakav je moj tim? 5. Osjećaj poštenost: kako se primjenjuju pravila na mom poslu? Koliko su fer? Mogu li napredovati jednako kao i drugi? 6. Sustav vrijednosti: Direktno utječe na naš smisao kojeg vidimo (ili ne vidimo) na poslu.

Unaprjeđenje bilo kojeg od navedenih područja može nas zaštititi od burnouta u budućnosti ili nam pomoći da iz njega izađemo. Ulaganje u svoj sustav nošenja sa stresnim događajima, ali i u odnose koje imamo s kolegicama i kolegama, mogu nam pomoći ostvariti balans na poslu. Uistinu nije potrebno da i dalje nastavite raditi posao koji vas "uništava", možete polako preuzimati končić po končić i proširiti svoj krug kontrole.

Pročitajte još:

 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!