Koliki god gurmani bili, svatko od nas trebao bi pripaziti što stavlja u usta kada putuje svijetom.
Kako bismo smanjili rizik od bolesti, osobito ako je naša destinacija poznata kao zemlja u kojoj postoji veća mogućnost da je hrana ili voda kontaminirana nekim virusom, parazitom ili bakterijom, bitno je znati neke osnovne stvari.
U nastavku slijedi nekoliko najbitnijih savjeta koji vam mogu pomoći da putujete pametno te da se vaš željeni odmor, zbog zaražene hrane, ne pretvori u potpunu katastrofu.
1. Voda iz slavine
Zaražena voda jedna je od najčešćih uzroka bolesti širom svijeta. Klice koje izazivaju proljev, rotaviruse, koleru i niz drugih bolesti dolaze upravo kroz hranu i vodu zagađenu ljudskim ili životinjskim izmetom.
Što učiniti? Informirajte se unaprijed o destinaciji u koju putujete, provjerite kakva je voda iz slavine. Ako imalo sumnjate u njenu čistoću, pijte isključivo flaširanu vodu i sokove, a izbjegavajte i pranje zuba s vodom iz slavine.
2. Led
Slično kao i s vodom iz slavine, neke bakterije mogu preživjeti i u ledenom obliku. U zemljama s upitnom kakvoćom vode led konzumirajte samo ako je napravljen od flaširane ili prokuhane vode.
Što učiniti? Ukoliko ne možete provjeriti od čega je napravljen led, bolje je da ga preskočite. Ako vam se pije hladno piće, uzmite sok ili pivu u boci iz hladnjaka.
3. Hrana za koju postoji mogućnost da je pala na pod
Ako ste ljubitelj brze hrane, trebali biste dobro procijeniti koji lokal je siguran za konzumaciju, a koji ne. Hrana koja padne i na sekundu na pod može biti kontaminirana na bezbroj načina, sjetite se samo cipela koje nose tragove svega što su dotaknule, uključujući izmet i trulo smeće.
Što učiniti? Kada postoji mogućnost šlampavosti zbog koje hrana često puta završi na podu, bježite od tamo glavom bez obzira.
4. Hrana i pranje ruku
Pranje ruku jedan je od najsigurnijih načina sprečavanja širenja bolesti, no u mnogim zemljama proces pranja ruku prije nego se dira hrana nije praksa. Iako sve više zemlja uvodi svijest o tome kao o nečemu obaveznom, treba proći još mnogo vremena da se ona potpuno i usvoji.
Što učiniti? Potražite restoran u kojem kuhari i konobari imaju čiste ruke. Ako o njihovoj higijeni ne možete zaključiti samo iz pogleda, pronađite ostale znakove koji idu u prilog tome - od sapuna u wc-u, čiste odjeće pa sve do njihovog ponašanja - ako netko briše nos i poslije ne opere ruke, znate što morate učiniti. I ne zaboravite prati vlastite ruke!
5. Volite toplo jelo?
Svježe pripremljeno i netom kuhano jelo nije 'prijatelj' bakterija, i to je ono što biste trebali tražiti od svog obroka.
Što učiniti? Nađite objekt za koji vam se čini da je u redu, naručite topli obrok i provjerite jeste li ga zaista dobili u obliku kakav ste tražili ili je samo podgrijan.
6. Stajanje hrane na suncu
Kontroliranje temperature ključan je faktor sigurnosti hrane koju konzumirate. Obično kuhana hrana (ako nije namijenjena čuvanju u hladnjaku) ima rok trajanja dva sata za sigurnu konzumaciju, i ta vrijednost pada ako je temperatura prostora u kojem stoji previsoka. To se posebno odnosi na hranu koja stoji na suncu, recimo na raznim štandovima.
Što učiniti? Klonite se takve hrane ostavljene da stoji na suncu jer je ona leglo bakterija.
7. Sirova hrana
Voće i povrće su zdrave namirnice za konzumaciju, no ne u zemljama gdje je voda iz slavine kontaminirana. U tom slučaju bolje ih je izbjegavati.
Što učiniti? Na mjestima gdje voda nije sigurna držite se pravila - oguliti i kuhati! Izbjegavajte salate i sirovo voće i povrće!
