Subsidencija je posebno velik problem u gradovima blizu obale ili na ušćima velikih rijeka jer ovdje postoji veća opasnost od poplava. U najgorem slučaju, mogu potonuti čitavi gradovi, a ovo su neke od ugroženih metropola.
Ho Chi Minh
Najveći grad Vijetnama u delti reke Saigon svake godine spusti se za dva centimetra. Prošle godine grad su pogodile velike poplave, dijelom izazvane obilnim kišama.
"Tonjenje tla, međutim, otežava uklanjanje vodenih masa. Zbog toga poplave dulje traju, nanoseći više štete nego u prošlosti", objašnjava nizozemski geograf Giles Erkens, koji na Znanstvenom institutu u Utrechtu istražuje subsidijenciju u gusto naseljenim područjima.
Vlada u Vijetnamu je, doduše, ograničila ispumpavanje podzemnih voda, ali učinci su za sada slabi.
Tokio
Glavni grad Japana primjer je uspješne borbe protiv tonjenja tla. Japanska vlada je još 1960-tih godina počela ograničavati korištenje podzemnih voda za privatnu upotrebu, a korak po korak namjerava je potpuno zabraniti za industrijske svrhe. Za opskrbu grada danas se uglavnom koriste rezervoari u planinama. Trud se isplatio, pa tako ne samo da je zaustavljeno tonjenje, već se u novije vrijeme tlo čak blago podiglo.
"Tokio se spustio za oko četiri metra, ali otkad su uvedene protumjere, grad se podigao za oko 25 centimetara", objašnjava stručnjak Erkens.
Dhaka
Prijestolnica Bangladeša (17 milijuna stanovnika) najkraće je na popisu gradova koji tonu, jer su znanstvenici tek nedavno pomoću satelitskih snimaka dokazali postojanje ove pojave. I ovdje je uzrok ispumpavanje podzemnih voda - oko 87 posto potreba grada pokriva se na ovaj način.
Prvi gradovi u Europi koji bi mogli biti zahvaceni epidemijom opake bolesti
Venecija
Venecija je klasičan primjer grada koji tone. Subsidencija izazvana ispumpavanjem podzemnih voda jedan je od razloga što je Trg svetog Marka redovno poplavljen. Kao i Tokio, Venecija je reagirala i zabranila velikim industrijskim poduzećima korištenje podzemnih voda.
Time je spuštanje tla znatno usporeno, ali grad ipak i dalje tone, a razlog je velika težina grada na mekanu tlu.
Šangaj
U Kini su vlasti također shvatile da su podzemne vode i subsidencija direktno povezane. U Šangaju, koji broji 25 milijuna stanovnika, primjenjuju se aktivne i pasivne mjere za zamjenu ispumpane vode. Zahvaljujući tomu, stabilizirana je razina podzemnih voda, a subsidencija ograničena.
