Jedan od prvih pokreta koje mnogi vozači naprave nakon pokretanja motora jest pritisak na gumb za isključivanje start-stop sustava. Ova tehnologija, serijski ugrađena u gotovo svaki novi automobil s ciljem uštede goriva i smanjenja emisija, za dobar dio vozačke populacije postala je sinonim za iritaciju. Dok se gumb za privremenu deaktivaciju čini kao bezazleno rješenje, trajno gašenje ovog integriranog sustava može donijeti niz skrivenih i potencijalno skupih problema. Koliko goriva ova tehnologija zaista štedi i zašto njezino trajno deaktiviranje može stvoriti ozbiljne, pa i vrlo skupe probleme?

Tehnologija stvorena za propise, a ne za vozače?

Iako se ideja o gašenju motora tijekom mirovanja pojavila još osamdesetih godina, start-stop sustavi postali su gotovo sveprisutni u posljednjih petnaestak godina. Njihova masovna primjena nije potaknuta željom za poboljšanjem iskustva vožnje, već strogim ekološkim normama. U Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama, regulatori su nametnuli visoke ciljeve za smanjenje prosječne emisije CO₂ i potrošnje goriva.

Proizvođačima je start-stop sustav postao relativno jeftin način za ostvarivanje takozvanih "kredita" za uštedu goriva, čime su mogli zadovoljiti propise bez skupljih i složenijih izmjena na motorima ili smanjenja mase vozila. Međutim, ova regulatorna prečica stvorila je značajku koju su mnogi vozači doživjeli kao nametnutu i iritantnu, što je kulminiralo odlukom američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) pod Trumpovom administracijom da ukine poticaje za ovu tehnologiju, uz objašnjenje da je to sustav koji "svi mrze".

Koliko se zaista štedi i zašto ga vozači ne vole?

U teoriji, logika iza start-stop sustava je nepobitna: motor koji ne radi ne troši gorivo i ne ispušta plinove. U uvjetima guste gradske vožnje s čestim zaustavljanjima, proizvođači tvrde da uštede mogu iznositi od pet do deset posto. Neka neovisna testiranja, poput onih koje je proveo američki autoklub AAA, pokazala su uštede od pet do sedam posto. U idealnim uvjetima gradske gužve, te brojke mogu biti i veće. Na globalnoj razini, procjenjuje se da su ovi sustavi kumulativno spriječili emisiju više od 50 milijuna metričkih tona CO₂.

OVO NISTE ZNALI /

Instruktorica vožnje pokazala što treba podesiti da odmaglite stakla u autu brže no ikad

Ipak, za mnoge vozače te uštede ne opravdavaju narušeni komfor. Popis pritužbi je dugačak: trzaj pri ponovnom paljenju motora, osjetno slabljenje rada klima-uređaja tijekom vrućih ljetnih dana, oklijevanje pri kretanju na uzbrdici te općeniti osjećaj gubitka kontrole. Mnogi se žale i na dojam da sustav uzrokuje prekomjerno trošenje anlasera, akumulatora i drugih komponenti motora, iako proizvođači tvrde da su te komponente ojačane. Frustracija je tolika da je rečenica "prvo što napravim kad upalim auto je da ga ugasim" postala mantra na internetskim forumima.

Skriveni troškovi i opasnosti trajnog gašenja

Upravo zbog te iritacije, razvilo se cijelo tržište uređaja i softverskih rješenja za trajno deaktiviranje start-stop sustava. Međutim, takav potez može biti kratkovidan i u konačnici dovesti do znatno većih troškova od potencijalne uštede goriva.

Vozila sa start-stop sustavom fundamentalno su drugačije projektirana. Opremljena su pojačanim anlaserima predviđenim za stotine tisuća ciklusa paljenja, umjesto desetaka tisuća kao kod starijih vozila. Ključna razlika je u akumulatoru. Umjesto klasičnih olovnih, koriste se znatno skuplji AGM ili EFB akumulatori, koji mogu podnijeti duboka i česta pražnjenja te koštaju od 250 do 400 eura. Njihov rad nadzire složeni sustav za upravljanje baterijom (BMS), koji optimizira punjenje i štiti elektroniku.

NIJE DOŽIVJELA PRIZNANJE /

Bila je ispred svog vremena: Bez njezinog izuma danas ne možemo zamisliti vožnju

Trajno gašenje sustava može poremetiti ovu osjetljivu ravnotežu. Jedan od najvećih, a često zanemarenih rizika, odnosi se na motore s turbopunjačem. Nakon dinamičnije vožnje, turbina doseže iznimno visoke temperature. Sustav je programiran da u takvim uvjetima ne gasi motor odmah, kako bi cirkulacija ulja i rashladne tekućine ohladila turbinu. Prisilno gašenje prekida taj proces, što može dovesti do karbonizacije ulja u vodovima turbine i, dugoročno, do njezinog skupog kvara.

Osim mehaničkih rizika, postoje i potencijalne pravne posljedice. U nekim državama, poput Njemačke, start-stop sustav je dio homologacije vozila. Njegovo trajno isključivanje smatra se neovlaštenom modifikacijom koja može rezultirati padom na tehničkom pregledu, novčanim kaznama ili čak problemima s osiguranjem u slučaju nesreće.

Iako je start-stop sustav daleko od savršenog, on je integralni dio modernog automobila. Njegovo trajno gašenje ne samo da poništava ekološke i ekonomske prednosti, već može izazvati lančanu reakciju problema s elektronikom i ključnim mehaničkim komponentama. Prije bilo kakvih zahvata, mudrije je posavjetovati se sa stručnjacima, jer rješavanje problema koji "nervira" može stvoriti onaj koji će vas skupo koštati.

POGLEDAJTE GALERIJU

NEPROCJENJIVO /

Mogu biti jako korisne: Ovih 30 važnih stvari uvijek treba imati u autu

POGLEDAJTE VIDEO: Idealno za hladne dane: Krem juha od cvjetače s hrskavim iznenađenjima