Veliko slavlje
U najsvetijem iranskom gradu, tromilijunskom Mašadu, raskošno zavaljenom na sjeveroistoku zemlje, Valijeva trpeza čekala je spremna. Četrnaest i trideset po perzijskom vremenu, dnevni boravak, stolić sa sedam stvari koje počinju na slovo 's', tepih za objed, šezdesetogodišnji turistički vodič/ trgovac/ popravljač tepiha/student/ entuzijast/ vlasnik hostela/ backpacker Vali, njegova ljupka supruga i sramežljiva kći. Njihov poziv da im se pridružimo na svečanom ručku bio je nešto što se ne odbija. Došli smo na vrijeme.
Prvog dana proljeća, točno na precizno određenu ravnodnevicu, trenutak kad dan i noć na Zemljinom putu oko Sunca jednako traju, započeli smo proslavu Novruza – iranske nove godine. Ono sramežljivo neću-posegnuti-prva-za-klopom susprezanje, jer odmalena slušam da je to nepristojno (iako su mi već neko vrijeme i senzori u trbuhu nervozno šibali SOS signale), odmah u startu je zatukao naš domaćin.
'Dvina, gost uživa veliko poštovanje i običaj je da on prvi krene jesti. Hoćeš li, molim te, odmah izvaditi sebi, kako bismo mi ostali mogli navaliti na hranu?'
'Vali, pročitali ste mi misli!', nasmijala sam se i krenula grabiti veliku porciju oša, tradicionalnog specijaliteta od tijesta i povrća.
Lucidan i iznimno elokventan, obrazovan, znatiželjan i šaljiv, Vali je u svakom pogledu svjetski čovjek. Spontan i otvoren za upijanje novih iskustava, gospodin slikovite biografije odlučio je prošle godine mozaiku svog života nadodati još jedan kamenčić – studij turističkog menadžmenta.
'Darko i Matija, vi ste moji kolege, mogu li vas zamoliti da nakon ručka pročitate esej koji sam napisao za fakultet? I usput ukažete na greške... Trudim se proširiti engleski vokabular.'
'Naravno. A i bez čitanja mogu primijetiti da vam je engleski zaista odličan', rekao je Darko.
'Hvala', odgovorio je zacrvenjevši se.
Najbolji primjer iranske gostoljubivosti, znatiželje i želje za napretkom, svojom pristupačnošću i pozitivnošću ogledalo većine ljudi koje smo sretali za vrijeme boravka u Iranu, odmah je prebacio temu i nastavio dalje razgovor kao da se radilo o nebitnom intermezzu.
'Sedam je sveti broj', rekao je pokazujući predmete na stoliću, 'sabze (novogodišnje zelenilo) je simbol plodnosti i sreće, sib (jabuka) je simbol života, samanu (kaša koja se pravi od kuhanih pšeničnih klica) simbol je rasta vegetacije, sir (češnjak) simbol je zdravlja, serke (ocat) predstavlja sreću, a kruh i metalni novac predstavljaju obilje i bogatstvo...'
Dok je nabrajao predmete i objašnjavao zašto mu je žao samo zbog Novruza nabavljati zlatnu ribicu (koja označava čistu i dozvoljenu sahranu), jer nakon blagdana ne zna što bi više učinio s njom, gospođa je donijela novi slijed hrane i prebacila našu pažnju natrag na tepih.
Politika i seks, na eks
Tijekom ručka, taman negdje iza ribe, a prije svilenih, kremastih kolača od kokosa, na mekani perzijski tepih zasjeo je i razgovor o politici.
'Jeste li s nekim ovdje pričali o politici?', započeo je temu pa odmah i sam odgovorio: 'Znate, tri su stvari o kojima se nikad ne govori – seks, politika i religija.'
'Ostaje li u tom slučaju uopće tema za razgovor?', više retorički pitao je Matija.
'Hm... Točno...', nasmijao se Vali.
Trenutak je razmišljao pa krenuo:
'Kad sam bio mlađi, sanjao sam da ću probati Azijke. Sad je kasno jer sam oženjen, no promatrajući svoju suprugu, shvatio sam da to više ne želim. U Iranu postoje privremeni brakovi koji se sklapaju na određeno razdoblje između muškaraca i žena koje nisu djevice, ali to me ne zanima. Volim svoju ženu.'
'Ti privremeni brakovi služe čisto za upražnjavanje pohote?', zanimalo me.
'U prošlosti su imali funkciju da se na taj način muškarac financijski skrbi za siromašnu ženu. Ili više njih. Ali da, danas je to postala farsa i ti brakovi služe za upražnjavanje pohote.'
'Na koliko dugo se sklapaju?'
'Mjesec, dva, tri... Kako se dogovore. Ali ta žena ne smije biti djevica.'
Hm. OK. Nastavljam dalje.
'Preljub u braku? Ako žena nađe drugoga?'
Vali je oštro kimnuo glavom.
'Zakonom zabranjeno!'
Lista želja
Ne želeći preduboko ulaziti u raspravu i slikovito predočavanje na koji se način kažnjavaju preljubnici/ce, s naglaskom na ovo 'ce' (kamenovanje do smrti sitnim komadima da žrtva više i dulje pati), prebacili smo se na želje. Političke, ljubavne ili novogodišnje, željama nema kraja.
Bez posebnog redoslijeda, prenosimo neke od onih s kojima smo se susretali tijekom boravka u Iranu:
'Mira, zdravlja i Alahove volje', četrdesetogodišnji prodavač tepiha, Tabriz.
'Jeste li već posjetili most Si-o-Seh Pol i rijeku Zajande? Molimo vas, odite tamo, poslikajte isušenu rijeku i prenesite svijetu da je to učinila vlada. Stavili su branu i prodaju vodu okolnim zemljama dok narod pati od suše', dvije iranske studentice, Esfahan.
'Konce ne povlači predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, nego religijski vođa ajatolah Ali Hamnei. U posljednje se vrijeme natežu jer se smatra da je Ahmadinedžad previše počeo popuštati Zapadu. Želio bih da se uspostavi suradnja sa Zapadom', četrdesetjednogodišnji taksist, Širaz.
'Narod je zadovoljan. I ja sam zadovoljan. Samo nek tako bude i dalje', tridesetosmogodišnji taksist, Zandžan.
'Slobodu mišljenja, govora i izbora. Na osobnim iskaznicama je svakom navedena vjeroispovijest. Ateizam kao odabir ne postoji', dvadesetdvogodišnji turistički vodič, Jazd.
'Mislite li da je pošteno da je Iran pod embargom zbog razvoja nuklearnog programa, dok je Izraelu dozvoljeno da bez problema ima nuklearno oružje? Mislite li da je u redu da stranci privatiziraju sve što je naše i nameću nam svoja pravila? Ne želimo biti sluge Zapadu!', dvadesetčetverogodišnji student, Teheran.
'Koliko sam zadovoljan situacijom u Iranu? Molim vas ne pitajte me to', petnaestogodišnji mladić koji potajno čita Nietzschea, Teheran.
Lijepa naša domovino
Nismo se željeli previše petljati u politiku i držati lijevu ili desnu stranu, pa su naše novogodišnje želje ovih dana većinom bile usmjerene prema hrvatskoj adresi.
'Ajde, Fejsbuk... Kvragu... Ajde, otvori se, pliiiiiiiizzzzz...', Matija u trenucima dok se uz pomoć lokalnih hakera i njihovih filtara bezuspješno pokušavao spojiti na zabranjeni Facebook.
Dragi čitatelji, sretna i vama nova 1392. godina!
