Na današnji dan prije 76 godina na japanski industrijski grad Nagasaki bačena je atomska bomba. Napad na Nagasaki dogodio se tri dana nakon stravičnog napada na Hirošimu, a od samog početka bacanje bombe na Nagasaki pratile su neprilike, piše Kurir.
Počelo je s vremenskom prognozom. Meteorolozi su za 9. kolovoza 1945. najavili lijepo vrijeme nad Japanom, a sljedećih pet dana bilo je oblačno, Amerikanci su odlučili izvesti napad 9. kolovoza, dva dana prije planiranog datuma.
Nagasaki uopće nije trebao biti meta
Prvotni cilj nije trebao biti Nagasaki, nego gradić Kokura gdje se nalazilo veliko vojno skladište puno streljiva i eksploziva. Hirošima je bila sekundarni cilj, iako je bila lučki, ali i industrijski grad gdje je bilo nekoliko tvorničkih pogona za proizvodnju vojnih aviona i torpeda. Ta je odluka bila promijenjena tijekom leta.
Ni samo polijetanje leteće tvrđave B-29 nije bilo izvedeno u normalnim uvjetima. Naime, na Tinianu je bjesnila oluja s jakom kišom. Bombarder je usprkos tomu poletio noseći u trupu atomsku bombu. Kako se približavao Kokuri, naoblaka je bila sve gušća i vrlo niska te je bilo skoro nemoguće pronaći rupu u nebu odakle bi se zrakoplov probio i bacio bombu. B-29 je nekoliko puta napravio krug i budući da je bilo nemoguće izvesti napad, odlučeno je da se prijeđe na alternativni cilj - Nagasaki.
Reljef oko Nagasakija umanjio broj žrtava
Posada je taj put imala "sreću" jer nad Nagasakijem nije bilo onoliko oblaka kao nad Kokurom. Nebo je uglavnom bilo vedro pa je pilot Charles Sweeney donio odluku da nuklearna bomba nazvana 'Debeljko' (Fat man) bude bačena. Točno u 11.02 po lokalnom vremenu, na visini od 500 metara iznad Nagasakija, eksplodirala je druga atomska bomba. Eksplozija je stvorila oblak u obliku gljive, koja se podigla čak 16 kilometara u vis. Eksplozija atomske bombe bila je ekvivalentna eksploziji 22 tisuće tona TNT-a.
Za razliku od Hirošime koja je bila u nizini, reljef u slučaju Nagasakija donekle je ublažio eksploziju, jer je sam grad bio okružen brdima. Stoga je i broj stradalih bio manji, piše Kurir.
Poginulo 64 tisuće ljudi, a 60.000 ranjeno
U napadu je poginulo 64.000 stanovnika Nagasakija, a oko 60 tisuća je bilo teško ranjeno.
Drugog dana nakon eksplozije bombe nad Nagasakijem japanska vlada je, usprkos otporu radikala u vojnim redovima, odlučila prihvatiti saveznički ultimatum o predaji pod uvjetom da posebna prava cara kao suverenog vladara ostanu nedodirljive. To nije bilo u suglasnosti sa Postdamskom deklaracijom, koja je zahtijevala bezuvjetnu kapitulaciju. Poslije te odluke saveznički ratni brodovi krenuli su prema Tokiju gdje je 2. rujna na bojnom brodu Missouri službeno potpisana kapitulacija i time okončan Drugi svjetski rat.
