U dubinama Jadranskog mora polako nestaje život pa se tako mogu vidjeti mrtve periske o čijem se pomoru pisalo cijelo ljeto, ali nisu ti školjkaši jedine žrtve. Kako piše Slobodna Dalmacija, periske su počele odumirati nakon što su istu sudbinu prošle spužve na području južnog i srednjeg Jadrana. Prije par dana su aktivisti s područja Neretve na ušću te rijeke zapazili ogromne količine izbačenih ljuštura periski.
A diver looks at dying noble pen shells, also called Pinna nobilis, on January 16, 2019 in Villefranche-sur-mer, southern France. The Haplosporidium pinnae parasite kill more than 80% of noble pen shells in the mediterranean sea., Image: 410155849, License: Rights-managed, Restrictions: TO GO WITH AFP STORY BY CLAUDINE RENAUD, Model Release: no, Credit line: Boris HORVAT / AFP / Profimedia
Nestala je i školka kunjka koja je među lokalcima poznata kao mušula pa brački ronioci kažu da je doslovno nema te da su nestale kao da ih nije ni bilo. Ne zna se koje će područje biti iduće kada je u pitanju misteriozna smrt podmorskih stanovnika, no upućeni kažu da se smrt širi od juga i trenutačno do područja sjeverno sjeverno od Zadra i oko Pašmana. Pošast iz dubina poharala je sve pred sobom, a nastavi li se širiti tolikom brzinom pitanje je vremena kada će Istra pokleknuti pred ovom smrt. Za sada u Istri još uvijek buja morski život.
"Došlo je vrime da nešto triba minjat. I vrime da je priroda učinila svoje. Periske nema do Dugog otoka. Zaroniš doli, a ono sve periske otvorenih 'usta', sve krepano. Od Lastova do Telaščice razglednica iz dubine mora je mučna i jadna. Šta se tiče spužve, tu i tamo se može nać još koja zdrava zona. Kako čujem tako je i u Tunisu, u cilom Mediteranu, sve je manje spužve, cijena joj zato raste. Ali nešto je ubija. Za periske san čuja da ih ruši nešto, ili bakterija ili parazit, ni doktori ne znaju šta je. Ja bi reka da je to od klime, od povećanja temperature mora", kazao je za Slobodnu Dalmaciju jedan ronilac s otoka Krapnja.
'Sve je krepalo, to je bolest'
Supetarski spužvari iz obitelji Caglević zbog pomora spužvi više nemaju posla. U Seget Vranjici kod Trogira kao i oko Brača i Hvara nastao je pomor i periski i spužvi. Dno mora u tim predsjelima pretvorilo se u groblje školjaka.
"Sve je krepalo. Bolest je to, bolest. Svi govore o spužvama i periskama, a nitko ne spominje mušule. E mušule, školjke kunjke, dužine do desetak centimetara, sivozelene boje. U plićaku pa do petnaest metara dubine, više je nema, izumrla je skroz. To je zbog zatopljenja mora, jer se na dubini od 20 do 25 metara još može naći. Ona je prošla najgore od svih, krepala je. Ovo je katastrofa. Na još malo živih zdravih periski sam naletio oko Hvara, ima nešto lokaliteta gdje katastrofa još nije došla. Ja mislim da je problem u šporkoći mora, kanalizaciji koja ide direktno u more. I truje sve oko sebe. Dok toga nije bilo, ovakve katastrofe se nisu događale", komentirao je iskusni spužvar Ivan Caglević za Slobodnu Dalmaciju.
Najviše stradala najcjenjenija spužva
Goran Radotić, profesionalni spužvar i ronilac s matičnom lukom na Krapnju kaže da je stanje alarmantno i katastrofalno. Tvrdi da je pomor spužve kompletan i da je "krepalo sve do Zadra". Osobito je stradala hrvatska glasovita spužva dalmata koja je inače najcjenjenija vrsta u spužvarskom svijetu. Riječ je o spužvi koja uvijek privlači turiste i strance pa je kupuju kao ludi. Budući da je stanje alarmantno kako spužvari upozoravaju oni su počeli razmišljati što učiniti pa su došli do jedne vrlo zanimljive dosjetke.
22.03.2018., Hotel Tirena, Dubrovnik - Iako sluzbeno jos nije otvoren na Babinom kuku u hotelu Tirena poceo je s radom petnaesti po redu Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetnistva. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
"S obzirom na to da spužva umire, a ne obnavlja se, začeo sam ideju o tome da je mi spužvari počnemo naseljavati na opustošena područja. Ako bi nam država financijski pomogla u tom projektu, dopremili bismo zdrave spužve sa sjevera Jadrana i usadili bi ih na područja južne i srednje Dalmacije. Tako bismo opet imali matične jedinke od kojih može nastati život. Ovako, u ovoj sadašnjoj situaciji, život se nema od čega stvoriti. Mislim da je do pomora spužve na većem dijelu Jadrana došlo zbog porasta temperature mora, što se vidi i po novim vrstama riba koji se kod nas nastanile", kaže spužvar Goran Radotić.
U Istri život u dubinama mora ne može biti življi
Na drugoj strani Jadrana, u Istri, situacija s morskim životom na dnu nije ni približna kao ona u Dalmaciji. Ribar iz Umaga, Danijel Kolec, kaže da su istarske morske livade prepune periski te dodaje da ih u tolikom broju nikada prije nije ni bilo. Periske u Istri su zdrave i snažne, jednako kao i spužbe. Umaški ribat upoznat je sa situacijom u drugim dijelovima Jadrana jer se često čuje s drugim kolegama ribarima. Iako prepušta struci da iznese svoje mišljenje, ribar Kolec drži da je kvaka u zagrijavanju mora te u činjenici da je u pravcu sjevera uvijek malo hladnije.
05.01.2017., Pula - Pogled na pucinu. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL
"Ne znam. Ali znam da periski i spužava kod nas u Istri ima toliko da je to luda kuća. Ima i ostalih školjaka. Sve je ok, promjena tu nema. Ali čujem od kolega da je jedna vrsta spužve, takozvana sumporača, za razliku od one koje su prije hvatali puna kisele tvari u sebi. Zna biti toliko kiseline da ljudi sada moraju nositi rukavice jer im doticaju s njom po rukama izađu plikovi. To baš sprži ruke. Nisu takve bile prije, kažu mi ljudi. Imamo i mi novosti, nestali su nam ježevi. Prije se nije moglo u more uć' a da se na nekog ne nabodeš, a sada ih više nigdi nema", govori umaški ribar.
Osim ježeva, iz istarskom podmorja nestale su i morske salate kao i jadranski bračići. Međutim, tamo se dogodila "eksplozija" rakova i zato smeđeg raka u Istri ima na tone.
Dupini promijenili navike
Na području Vrsara i Funtane roni istarski ronilac Mario Franjić koji je zamijetio jednu zanimljivost u vezi ponašanja dupina. Čini se da dupini nisu isti kao što su nekada bili i da su se malo ulijenili te promijenili navike.
25.02.2014., Pula - Jutros je pulsku luku na desetak minuta posjetio dupin koji je u jutarnjem lovu na srdele napravio krug po luci. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL
"To je čudo, ima nekoliko obitelji dupina koji čekaju da ribarice izađu iz luke, prate ih, i onda stariji dupini mlađe uče kako će hvatati ribu iz ribarskih mreža. Znači ne uče ih više kako da love ovu slobodnu ribu, nego kako da lukavo izvuku ulovljenu. To je za film", prepričava ronilac.
