U četvrtak, 6. ožujka u Arheološkom muzeju u Zagrebu otvara se izložba pod nazivom "Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja" koja će nekima biti inspirativna i potaknuti mnoga pitanja, a nekima će, pak, možda biti intrigantna, no ne u negativnom smislu. U svakom slučaju, ova izložba je itekako nužna, jer progovara o povijesti koja je bila zanemarena i pitanjima koja su se ignorirala.
Radi se o prvom zajedničkom projektu četiri velika zagrebačka muzeja: Arheološkog muzeja u Zagrebu, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja za umjetnost i obrt. Voditeljica Odjela za dokumentaciju Arheološkog muzeja u Zagreb i voditeljica projekta izložbe "Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja" dr. sc. Ana Solter za Net.hr otkrila je zašto je izložba važna te kako je došla na ideju da je organizira.
"Ideja je proizašla iz potrebe da se prepozna i osvijetli doprinos žena koje su radile u muzejskim institucijama, ali su ostale zanemarene u dominantnoj historiografiji. Cilj je bio razotkriti nevidljive priče i naglasiti njihovu ključnu ulogu u razvoju muzejske struke", rekla je.
"Tijekom istraživanja povijesti muzejske struke primijetile smo da, iako su žene mogle studirati na Filozofskom fakultetu od 1901. godine, u historiografiji postoji vrlo malo spomena o njihovu radu u zagrebačkim muzejima. Nasuprot tome, rad njihovih muških kolega bio je detaljno obrađen. Doprinos žena često je bio tek anegdotalno spominjan ili potpuno zanemaren, unatoč njihovoj ulozi u muzeološkim, znanstvenim i kulturnim procesima. To nas je potaknulo na dugogodišnje istraživanje, koje je rezultiralo suradnjom četiri zagrebačka muzeja: Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt te Hrvatskog školskog muzeja", objasnila je.
Antonija Tkalčić Koščević, 1928. (Vladimir Tkalčić, MUO – 040270)
Dr. Solter je istaknula da je izložba "Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja" važna jer po prvi put sustavno istražuje i prikazuje ulogu pionirki muzejske struke čiji je rad marginaliziran.
Žene koje su oblikovale muzejsku struku
"Izložba otvara prostor za prepoznavanje i vrednovanje doprinosa žena koje su radile u zagrebačkim muzejima u prvoj polovici 20. stoljeća. Njihov je rad marginaliziran, a njihova imena ostaju nepoznata široj javnosti. U to vrijeme ženama nije bio omogućen pristup stvaranju znanja u akademskim institucijama, a muzejskim su institucijama mogle pristupiti samo kao niže rangirane zaposlenice", kazala je.
"Ova izložba po prvi put sustavno istražuje i prikazuje ulogu pionirki muzejske struke te problematizira sustavne rodne prepreke koje su ih pratile. Kroz arhivske dokumente se pokazuje kako su žene bile potisnute u niže činovničke razrede, unatoč visokom obrazovanju i stručnosti. Razlike u plaćama, zakonska ograničenja i društvene predrasude ograničavale su njihovu profesionalnu afirmaciju", dodala je.
Izložba predstavlja 13 iznimnih žena koje su oblikovale muzejsku struku između dva svjetska rata. One su bile kustosice, slikarice, kiparice, pjesnikinje, dizajnerice i tekstilne stručnjakinje.
Zdenka Munk, fotografija iz Službeničkog lista iz 1939. godine (Arhiv MUO-a, personalni dosje Zdenke Munk)
Među njima je Klotilda Cvetišić, prva kustosica u Zagrebu i ravnateljica Školskog muzeja, koja je pokrenula Žensku stručnu školu za djevojke slabijeg imovinskog stanja, omogućivši im obrazovanje i financijsku neovisnost. Antonija Tkalčić Koščević, pionirka hrvatskog kiparstva, radila je u Arheološkom muzeju kao crtačica, no zbog zdravstvenih problema morala je napustiti posao, ali je stigmatizirana od kolega koji su za nju govorili da su joj zbog teškog rada "popuštali živci".
Nepovjerenje kolega i niži profesionalni statusu
Zlata Šufflay, prva hrvatska dizajnerica čipke, radila je u Muzeju za umjetnost i obrt, gdje se suočavala s nepovjerenjem kolega. U muzejskim prostorijama je bila isključivo u pratnji.
Kustosice Etnografskog muzeja, Tereza Paulić i Zdenka Sertić, radile su na inventarizaciji i prikupljanju muzejske građe, no ostale su na nižem profesionalnom statusu od svojih muških kolega. Kroz svoj intenzivan muzejski rad, razvijale su i umjetnički izraz u primijenjenoj umjetnosti.
Zdenka Sertić, snimio Vladimir Tkalčić 1926. (EMZ, N-952)
Dora Pfanova, pjesnikinja i zaposlenica Arheološkog muzeja, zbog svojih nekonvencionalnih stavova nije bila prihvaćena u Muzeju te je bila prisiljena napustiti posao. Roksana Zurunić-Cuvaj, prva žena s diplomom Likovne akademije u Beču, radila je kao crtačica u Arheološkom muzeju, no unatoč doktoratu iz arheologije i povijesti umjetnosti, ostala je na niskoj administrativnoj poziciji.
Među značajnim ženama su i Stella Ubel, koja je bila među prvim doktoricama znanosti u Zagrebu, te Zdenka Munk, koja je 1939. godine otišla u Francusku na stručno usavršavanje i kasnije postala ravnateljica Muzeja za umjetnost i obrt.
Izložba otkriva povijest i potiče na promišljanje
Autorice izložbe "Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja", uz dr. Solter su: Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja, Aida Brenko iz Etnografskog muzeja, Andrea Klobučar iz Muzeja za umjetnost i obrt te Aleksandra Vlatković iz Etnografskog muzeja.
Čipka Lepeza, postav sekcije Kraljevine SHS na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. godine (Expositition internationale des arts 1925, 35)
"U međuratnom razdoblju žene su radile samo u četiri zagrebačka muzeja: Arheološkom muzeju, Etnografskom muzeju, Muzeju za umjetnost i obrt te Hrvatskom školskom muzeju. Izbor autorica izložbe povezan je ne samo s njihovim institucijama, već i s njihovim stručnim znanjem i istraživačkim radom na području muzeologije", otkrila je dr. Solter.
"Kroz ovu izložbu ponovno smo otkrili koliko su zagrebački muzeji međusobno povezani i koliko je muzejska građa isprepletena. Primjerice, zbirke koje su se nekoć nalazile u Hrvatskom školskom muzeju sada su dio fundusa Etnografskog muzeja. Radovi autorica poput Tereze Paulić i Zdenke Sertić, zaposlenica Etnografskog muzeja, danas su dio fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Pribor na kojem je Zlata Šufflay izrađivala svoje čipke danas su smješteni u Etnografskom muzeju. Osim građe, međusobno su bili povezani i ljudi koji su radili u muzejima. Isprepletenost zagrebačkih muzeja uistinu je fascinantna. Posebno je vrijedna i predivna suradnja koju smo ostvarili radeći na ovoj izložbi, ona je doista izuzetna", rekla je.
Dr. Solter je istaknula važnost izložbe "Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja", koja "ne samo da otkriva povijest koja je bila zanemarena, već i potiče promišljanje o ulozi muzeja kao čuvara kolektivnog sjećanja". "Nadamo se da će ova izložba doprinijeti prepoznavanju i vrednovanju doprinosa svih žena u kulturnim institucijama te inspirirati buduće generacije", istaknula je.
Izložba će biti otvorena do 13. srpnja 2025. godine.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjakinja otkriva što najbolje prolazi za Dan žena, ali i koje je darove bolje izbjeći
