Ubojstvo Kim Jong-nama, polubrata sjevernokorejskog vođe, na aerodromu u Maleziji oživjelo je tu fascinaciju trovačkim metodama.
U priči koja kao da je prepisana iz špijunskih romana ,šef obavještajaca u Južnoj Koreji rekao je da su sjevernokorejske agentice Kimu dale smrtonosnu dozu otrova, a izvještaji kažu da su ga otrovom pošpricale po licu, javlja AFP.
Obdukcija je obavljena u srijedu.
Otrovi su lako dostupni
Potencijalni trovač mogao je birati iz kataloga smrtonosnih kemikalija, od kojih su neke vrlo lako dostupne.
Ricin - koji se u prirodi javlja u sjemenkama ricinusovog biljnog ulja - i talij (otrov za štakore) poznati su po svojim ubojitim svojstvima. Arsen donosi polaganu i sigurnu smrt, dok strihin izaziva jake grčeve i kolaps dišnog sustava.
"No, cijanid najbrže ubija i najlakše ga je otkriti, ostavlja tragove po cijelom tijelu", rekla je Porntip Rojanasunan, stručnjakinja za forenziku i savjetnica tajlandskog ministarstva pravosuđa.
Rekla je da je žrtvina svjetlo crvena krv jasan znak da je otrovana cijanidom.
Ostale kemikalije, poput kalija, mogu uzrokovati jaku srčanu aritmiju, ali i brzo dovesti do srčanog udara.
Sporodjelujući otrovi, pak, mogu pomoći ubojicama da se neprimjećeno odšuljaju s mjesta zločina.
"No, kemijski spojevi nisu lagani za rukovanje i pohranu, mnogi imaju miris i boju zbog kojih ih je teško sakriti", kaže Porntip.
Jabuke, kišobrani i vino
Priče o trovanju, izmišljene ili stvarne, stvorile su svoju vlastitu mitologiju.
Trovanje je postala sinonim za zakulisne spletke, podmukle političke protivnike, odmazdu i hladnokrvna ubojstva.
Shakespeareu je to bila omiljena tema, bio je sklon svoje likove ubijati otrovom, dok je Snjeguljičina smrt nakon što je pojela otrovnu jabuku postala upozoravajuća priča za ljubomoru.
U stvarnom životu, znanstvenici još uvijek raspravljaju o tome jesu li arsen ili kobra ubili Kleopatru, o otrovanom vinu Aleksandre Velikog i otrovnim izlučevinama zbog kojih je možda skončao Napoleon.
Tjeskobne kućanice u viktorijanskoj Engleskoj postale su ozloglašne zbog trovanja arsenom hrane i pića svojih nasilnih muževa.
Puno je priča o trovanju vezano i uz bivši Sovjetski Savez. Bugarski disident Georgij Markov umro je 1978. nakon što je otrovan ricinom kroz vrh kišobrana u Londonu. Njegov ubojica nikad nije uhvaćen.
Tajanstvena ubojstva u Londonu
Moskva je optužena za ubojstvo na britanskom tlu kad je 2006. radioaktivnim polonijem usmrćen bivši ruski špijun Aleksandar Litvinenko.
U Aziji, članovi tajnovitog japanskok kulta ostavili su 1995. u tokijskoj podzemnoj željeznici vrećice s otrovnim tekućim sarinom, uzrokujući smrt najmanje 10 ljudi. Devet godina kasnije indonežanski aktivist za ljudska prava Munir Said Thalib otrovan je na letu iz Jakarte u Amsterdam.
Ako je seulski obavještajac u pravu, Sjeverna Koraja je sada dodala novo poglavlje u već pomalo zaboravljenu povijest trovanja.