Pozivajući se na infektologe u mariborskoj bolnici, Slovenski radio navodi da im se tamo dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju dobili "poljubac" krpelja, pa se boje bolesti koja u jedan posto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutarnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja. Prema slovenskim infektolozima, ocjenjuje se da je polovica krpelja u Sloveniji inficirana, pa mogu izazvati teška oštećenja i invalidnost, pa se u svakom slučaju nakon uboda treba obratiti liječnicima iako je najbolji način zaštite cijepljenje.
No, dok je u Austriji na primjer protiv bolesti koju prijenosom zaraze na ljude izazivaju krpelji cijepljeno čak 80 posto stanovništva, stupanj procijepljenosti u Sloveniji iznosi samo 10 posto, što je zabrinjavajuće, navode liječnici upozorenje koje ponavljaju svake godine pred "sezonu krpelja". Prema upozorenju slovenskog Instituta za javno zdravlje, Slovenija je zbog svoje šumovitosti među europskim državama s najvišim rizikom od oboljevanja od bolesti koju prenosi krpelj.
Daleko najraširenija bolest koja se zabilježi ubodom krpelja u Sloveniji je lajmska borelioza jer se širom zemlje godišnje zabilježi i do 6000 novih slučajeva. Na drugom je mjestu po učestalosti još je opasniji krpeljni meningoencefalitis, virusna upala centralnog živčanog sustava koji čak u ekstremnim slučajevima može dovesti do smrti, a u 10 do 15 posto do paralize nekih dijelova tijela i drugih trajnih posljedica.
