Naš planet čeka "grozna budućnost masovnog izumiranja, opadanja zdravlja i ekstremnih klimatskih promjena" koji prijete ljudskom opstanku zbog neznanja i nedjelovanja, tvrdi skupina međunarodnih znanstvenika. Dodaju i da ljudi još uvijek nisu shvatili hitnost rješavanja klimatske krize.
Sedamnaest stručnjaka tvrdi da je planet u puno gorem stanju nego što je većina ljudi, čak i znanstvenika, dosad mislila, piše The Guardian.
"Razmjeri prijetnje biosferi i svim njezinim životnim oblicima, uključujući čovječanstvo, zapravo su toliko veliki da ih teško mogu shvatiti i najkvalificiraniji stručnjaci", stoji u izvješću u 'Frontiers in Conservation Science' koji se poziva na više od 150 studija s detaljnim opisima glavnih svjetskih izazova u zaštiti okoliša.
Iznijeto je upozorenje da će masovne migracije izazvane klimom, više pandemija i sukobi oko resursa biti neizbježni ako se ne poduzmu hitne mjere. "Ne pozivamo na predaju, već nam je cilj liderima ukazati na stanje planeta i neophodno planiranje kako bi se izbjegla stravična budućnost", dodaju stručnjaci.
Ogromni problem zahtijeva dalekosežne promjene u globalnom kapitalizmu, obrazovanju i jednakosti, ističe se u izvješću. To uključuje ukidanje ideje u stalnom gospodarskom rastu, pravilno određivanje vanjskih učinaka na okoliš, prestanak korištenja fosilnih goriva...
Fatalna civilizacijska bolest
Izvještaj dolazi nekoliko mjeseci nakon što svijet nije uspio postići nijedan cilj UN-ovog strateškog plana za biološku raznolikost, što je drugi put zaredom da vlade nisu uspjele ispuniti svoje desetogodišnje ciljeve. Ovaj tjedan koalicija od više od 50 zemalja obvezala se zaštititi gotovo trećinu planeta do 2030. godine.
Procjenjuje se da izumiranje prijeti milijunu vrsta, a mnoge će nestati unutar idućih nekoliko desetljeća. "Pogoršanje stanja okoliša prijeti civilizaciji više od Donalda Trumpa ili covida-19", rekao je prof. Paul Ehrlich sa Sveučilišta Stanford.
"Stalna težnja za rastom je kobna bolest ove civilizacije. Ona se mora zamijeniti kampanjama koje kao društvene ciljeve nameću ravnopravnost i blagostanje, a ne gomilanje otpada. Velike populacije i njihov kontinuirani rast potiču degradaciju tla i gubitak bioraznolikosti. Više ljudi znači da se proizvodi više sintetičkih spojeva i opasnih plastika, od kojih mnogi doprinose sve većoj toksičnosti Zemlje. Također, povećavaju se šanse za pandemije koje potiču agresivniji lov na oskudne resurse. Učinci izvanrednih klimatskih događaja očitiji su od gubitka biološke raznolikosti, no društvo još uvijek ne uspijeva smanjiti emisije štetnih plinova. Kada bi ljudi shvatili magnitudu krize, promjene u politici mogle bi se podudarati s ozbiljnošću prijetnje", dodao je.
S Ehrlichem se slaže prof. Daniel Blumstein sa Sveučilišta California u Los Angelesu. "Glavna poanta izvješća jest da nakon što ljudi shvate razmjere i važnost problema, svima postane jasno da nam treba puno više od pojedinačnih radnji, poput korištenja manje plastike, konzumiranje manje mesa ili manje letova avionom. Tvrdimo da su nam potrebne velike sustavne promjene, i to brzo", objašnjava.
