Znanstvenici su koristeći jedno od najmoćnijih NASA-inih superračunala proveli opsežnu analizu budućnosti našeg planeta. Na temelju 400.000 računalnih simulacija, izradili su dugoročnu prognozu o razdoblju u kojem Zemlja još može biti nastanjiva.

Prema rezultatima istraživanja, planet bi mogao postati nenastanjiv za otprilike milijardu godina, što jasno ukazuje na neizbježnu povezanost opstanka života na Zemlji s evolucijskim ciklusom Sunca, piše LADbible.

Foto: Profimedia

Gubitak kisika za milijardu godina

Studija pod nazivom "Budući životni vijek Zemljine oksigenirane atmosfere", provedena u suradnji američkih i japanskih znanstvenika sa Sveučilišta Toho, primijenila je napredne klimatske i biogeokemijske modele za projekciju daleke budućnosti. Cilj istraživanja bio je razumjeti dugoročne promjene koje će oblikovati naš planet pod utjecajem evolucije Sunca.

Simulacije su pokazale da će za otprilike milijardu godina doći do potpune deoksigenacije Zemljine atmosfere. Razine kisika smanjit će se na vrijednosti usporedive s onima iz arhajskog eona, razdoblja prije više od 2,4 milijarde godina kada složeni život nije postojao. To znači da planet više neće biti pogodan za ljude i životinje, kao ni za većinu biljnog svijeta, a naposljetku ni za mikroorganizme ovisne o kisiku. Krajnji ishod je sterilan planet s isparenim oceanima i atmosferom toksičnom za današnje oblike života.

Uloga Sunca u budućnosti Zemlje

Glavni pokretač ove dugoročne transformacije je Sunce. Iako je danas izvor energije neophodne za život, naša zvijezda, kao i svaka druga, prolazi kroz evolucijski ciklus. Kako Sunce stari, njegova sjajnost i toplina se povećavaju. Predviđa se da će se tijekom sljedećih milijardu godina izlazna energija Sunca postupno povećati, što će pokrenuti niz nepovratnih promjena na Zemlji.

ČUDO ILI PROKLETSTVO /

Jedini je preživio zrakoplovnu nesreću, ali nije sretan: 'Svaki dan je bolan za cijelu obitelj'

Povećano sunčevo zračenje zagrijavat će površinu planeta do točke vrenja oceana. Vodena para, kao snažan staklenički plin, dodatno će ubrzati proces zagrijavanja, stvarajući mehanizam pozitivne povratne sprege koji će rezultirati potpunim gubitkom tekuće vode. Istovremeno, intenzivno ultraljubičasto zračenje u gornjim slojevima atmosfere razgrađivat će molekule vode, pri čemu će lagani vodik postupno izlaziti u svemir, dok će kisik reagirati s površinskim mineralima. Kao rezultat ovih procesa, razina atmosferskog kisika dramatično će se smanjiti, a Zemlja će postupno prerasti u suh i beživotan planet.

Foto: Shutterstock

Relevantnost istraživanja za sadašnjost

Iako je potpuni nestanak života na Zemlji predviđen u dalekoj budućnosti, znanstvenici ističu da bi uvjeti za opstanak čovječanstva mogli postati neodrživi znatno ranije. Posljedice antropogenih klimatskih promjena mogle bi dosegnuti kritičnu točku unutar idućih stoljeća. Ljudsko djelovanje, koje ubrzava globalno zagrijavanje, djeluje kao katalizator za procese koji bi se prirodno odvijali tijekom znatno duljih geoloških razdoblja.

Stoga ovo istraživanje služi i kao važno upozorenje jer naglašava osjetljivost globalnog ekosustava i podsjeća da je nastanjivost Zemlje privremeno stanje. Poticanjem rasprava o održivom razvoju i dugoročnim strategijama opstanka, uključujući istraživanje mogućnosti života izvan Zemlje, znanost usmjerava pozornost na budućnost čovječanstva u širem, kozmičkom kontekstu.

POGLEDAJTE GALERIJU

TEHNOLOŠKA ČUDA /

Je li Jules Verne bio prorok ili genij? Ovih 15 predviđanja se obistinilo

POGLEDAJTE VIDEO: Koliko je skupo umrijeti u Hrvatskoj? Imamo računicu smrti, ovoliko košta najjeftiniji lijes