Ova potreba da se priča sa životinjama jedinstvena je ne samo zbog naše povezanosti s ljubimcima, već i zbog načina na koji ih vidimo.
Da li je to stvarno znak djetinjatosti ili neinteligencije
Nicholas Epley, vodeći svjetski stručnjak za antropomorfizam, fenomen pripisivanja ljudskih kvaliteta ne-ljudskim entitetima, izjavio je za Quartz kako se radi o ponašanju koje je indikativ o inteligenciji pojedine osobe.
"Povijesno gledajući, antropomorfizam se tretirao kao znak djetinjatosti ili neinteligencije, ali u stvari se radi o prirodnom nusproivodu tendencije koja čini ljude jedinstveno pametnom vrstom", tvrdi Epley.
Dodao je kako ljudi cijelo vrijeme antropomorfiziraju objekte i događaje bez da to uopće i primjećuju, između ostaloga tako da pričaju objektima ili im daju osobna imena, što mnogi ljudi čine svojim automobilima. Čak i način na koji ljudi opisuju predmete, kao kada za auto kažu da je 'ćudljiv', ili 'čangrizavi starac', pokazuje način na koji ljudski um pridaje ljudske kvalitete objektima.
Razlozi antropomorfiziranja
Postoje tri primalna razloga za antropomorfiziranje objekata: sposobnost mozga da posvuda vidi lica, ljudski instinkt koji nas navodi da antropomorfiziramo ono što volimo (ljubimce, automobile), te sklonost promatranja nepredvidljivosti kao znaka ljudskosti zbog toga što su i sami ljudi nepredvidljivi.
"Prepoznavanje uma drugoga čovjeka koristi isti psihološki proces kao i prepoznavanje uma životinje, boga, ili čak i uređaja", izjavio je Epley. "Radi se o refleksiji najveće sposobnosti našeg uma, ne o znaku gluposti."
No društene koristi životinja daleko su veće od same mjere inteligencije. Studije su pokazale kako životinjska terapija može pojačati mentalno i emocionalno zdravlje pomažući u ublažavanju stresa, straha i tjeskobe kod pacijenata.
