Sjenice su porodica ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes), stanovnice su šuma i voćnjaka, a rjeđe i močvarnih krajeva. Imaju kratki i snažan kljun, i zaobljena krila. Duge su do 15 cm. Hrane se kukcima i sjemenkama. Nastanjuju Sjevernu polutku i Afriku. Razlikuje se oko 60 vrsta.
Gnijezde se u dupljama različita drveća ili pletu raznolika gnijezda. U Aziji, Europi, a i u nas, česta je velika sjenica (Parus maior), svijetlozelenih leđa, žućkasta trbuha, crne glave i prsiju.
Razlikuju se i tri porodice tzv. lažnih sjenica: brkata sjenica (Panurinae), dugorepa sjenica (Aegithalidae) i sjenica mošnjarka (Remizidae).
Dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus) je vrlo malena vrsta ptice iz porodice Aegithalidae. Ta je porodica u srodstvu s pravim sjenicama i zimi se vrste iz ove dvije porodice često nađu u istom jatu. Dugorepa je dobila ime po tome je izrazito mala, ukupne dužine samo 13-15 cm, a od toga sam rep čini 7-9 cm ukupne dužine.
Dugorepa sjenica staništa nalazi u predjelima
Europe i Azije. Obično nije ptica selica.
Tijekom sezone razmnožavanja, a koja traje od kasne veljače pa
sve do srpnja, dugorepe sjenice formiraju monogamne
parove i podižu samo jedno leglo godišnje.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
