Konzumacija hrane u kasnim večernjim satima može imati negativne posljedice koje nadilaze puko narušavanje dijetetskih planova. Novo istraživanje s Medicinskog fakulteta Feinberg Sveučilišta Northwestern ističe kako zdravlje srca ne ovisi isključivo o vrsti namirnica koje konzumiramo, već i o vremenu obroka.

Studija je identificirala optimalan vremenski okvir za posljednji obrok, a rezultati pokazuju da su sudionici koji su slijedili preporuke imali niži krvni tlak, stabilniju razinu šećera u krvi i poboljšan srčani ritam, piše New York Post.

Foto: Shutterstock

Utjecaj vremena večere na zdravlje srca

Dr. Daniela Grimaldi, vodeća autorica studije, s kolegama je provela istraživanje koje je obuhvatilo 39 odraslih osoba u dobi od 36 do 75 godina, s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: prva je prakticirala produženi noćni post u trajanju od 13 do 16 sati, s posljednjim obrokom konzumiranim najmanje tri sata prije spavanja. Druga, kontrolna skupina, pridržavala se uobičajenog razdoblja posta od 11 do 13 sati.

POKAZALO ISTRAŽIVANJE /

Znanstvenici tvrde: Ova vrsta hrane stvara ovisnost sličnu nikotinskoj, treba strožu regulativu

Nakon razdoblja od sedam i pol tjedana, skupina koja je posljednji obrok konzumirala tri sata prije spavanja pokazala je "značajna poboljšanja" ključnih pokazatelja zdravlja srca u usporedbi s kontrolnom skupinom. U prosjeku, zabilježen je pad krvnog tlaka od 3.5 posto i smanjenje broja otkucaja srca za 5 posto tijekom noći. Istraživači naglašavaju da je takav prirodni pad tijekom sna važan pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja.

Foto: Shutterstock

Usklađivanje obroka s tjelesnim ritmovima

"Uskladimo li razdoblje posta s prirodnim ritmom budnosti i sna, možemo poboljšati međusobnu povezanost rada srca, metabolizma i sna, a upravo njihova usklađena funkcija ima važnu ulogu u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja", izjavila je dr. Grimaldi. Zabilježeno je i da su njihovi srčani ritmovi slijedili zdraviji obrazac, s ubrzanjem tijekom dana i prirodnim usporavanjem za vrijeme spavanja.

Rezultati ovog istraživanja od posebne su važnosti s obzirom na statistike, primjerice one iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je 2018. godine svega 6.8 posto odrasle populacije imalo optimalno kardiometaboličko zdravlje. Poznato je da je loše kardiometaboličko zdravlje snažno povezano s povećanim rizikom od razvoja kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca, zatajenje bubrega, apneju u snu i određene vrste karcinoma te s povećanim rizikom od preuranjene smrti.

Foto: Shutterstock

Vremenski aspekt prehrane ključni faktor

Skupina s ranijim posljednjim obrokom pokazala je i bolju kontrolu glukoze u krvi tijekom dana, uz učinkovitiji odgovor gušterače na unos glukoze. Ti nalazi upućuju na bolju usklađenost tjelesnih funkcija, uključujući rad srca i metabolizma, s prirodnim ciklusom spavanja i budnosti. Ovo predstavlja značajan doprinos postojećim saznanjima, budući da su se prethodna istraživanja o vremenski ograničenoj prehrani pretežno fokusirala na trajanje posta, a ne na njegovu usklađenost s individualnim rasporedom spavanja.

SPAŠAVANJE ŽIVOTA /

Ovaj šećer mogao bi biti ključ za pobjedu smrtonosnih superbakterija otpornih na lijekove

"Nije važno samo koliko i što jedete, već i kada jedete u odnosu na spavanje za postizanje fizioloških koristi vremenski ograničenog jedenja", rekla je dr. Phyllis Zee, dopisna autorica studije. Važno je napomenuti da se do kraja istraživanja gotovo 90 posto sudionika uspješno pridržavalo zadanog rasporeda, što ukazuje na praktičnu primjenjivost i održivost ovakvog prehrambenog plana.

Kontrola tjelesne težine

Osim koristi za zdravlje srca, izbjegavanje kasnih večernjih obroka može doprinijeti i boljoj kontroli tjelesne težine, neovisno o ukupnom kalorijskom unosu. To potvrđuje i studija iz 2022. godine, provedena na 16 mladih odraslih osoba s prekomjernom težinom.

Usporedbom "ranih" i "kasnih" rasporeda obroka, uz identičan unos hrane i razinu tjelesne aktivnosti, utvrđeno je da su ispitanici koji su jeli kasnije osjećali jači osjećaj gladi, imali niže razine hormona koji reguliraju sitost, skladištili više masnog tkiva te sagorijevali manje kalorija tijekom dana.

Istraživači sa Sveučilišta Northwestern zaključuju kako bi njihov pristup, koji koristi vrijeme spavanja kao referentnu točku za prekid unosa hrane, mogao predstavljati učinkovitu nefarmakološku metodu za poboljšanje kardiometaboličkog zdravlja. Posebno se to odnosi na osobe srednje i starije životne dobi, koje pripadaju rizičnoj skupini. Tim planira daljnje usavršavanje protokola i njegovu provjeru u opsežnijim kliničkim ispitivanjima, kako bi se potvrdila njegova učinkovitost na široj populaciji.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NESVJESNA OVISNOST /

Ovako vas mame da jedete prerađenu hranu: Postoje razlozi zašto joj ne možete odoljeti

POGLEDAJTE VIDEO: Dvije krafne, tri, ili više? Nutricionist otkrio kada se zaustaviti: 'Ove cake ljudi ne znaju'