Zašto imamo krive zube koji ne mogu stati u našu čeljust? Razlog leži u ovoj jednoj naizgled banalnoj navici

Image
Foto: Flickr, fotologic

Naši homininski preci imali su savršeno poredane zube, a takve imaju i današnji narodi koji žive na tradicionalan način, evo zašto

2.11.2017.
13:00
Flickr, fotologic
VOYO logo

Zubi su stvarno fascinantan dio tijela koji često uzimamo zdravo za gotovo i ne brinemo se dovoljno o njima jer smo, eto, lijeni. U ustima držimo godine i godine ljudske evolucije, ali ono što možda ne primijećujemo jest koliko su naši zubi zapravo neproporcionalni i potpuno zbrčkani.

Ne znaš na što mislimo? Imaš li problema s bolnim rastom umnjaka ili ti dva donja zuba gledaju svaki u drugom smjeru? Imaš nepravilan zagriz? Zbog sveg ovog sigurno se pitaš zašto u našim čeljustima nema dovoljno mjesta za sve zube i zašto rastu tako nepravilno. Kao da su rađeni po nekoj zbrkanoj špranci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naši homininski preci imali su savršeno poredane zube, a takve imaju i današnji narodi koji žive na tradicionalan način - love životinje i skupljaju bobice i jestive biljke. Peter Ungar, stomatološki antropolog na Sveučilištu u Arkansasu, kao primjer ovakvog naroda dao je upravo Hadza afričku etničku skupinu iz Tanzanije s kojom surađuje. Većina njih ima 20 stražnjih zuba, a zagriz im je u obliku pravilnog, besprijekornog luka. Ovakve 'super-zube' imaju i naši najbliži rođaci, majmuni i čovjekoliki majmuni.

Zašto naši zubi ne odgovaraju čeljusti?

Image
Image

Stvar je u tome, navodi Peter, što su naši zubi preveliki, a čeljust premala. Prekiveni su slojem cakline koje se formira iznutra prema van. Ako si se pitala zašto slomljeni zub ne može ponovno izrasti i obnoviti se, to je zato što stanice koje stvaraju caklinu umiru kada se zub ošteti. Dakle, veličina i oblik zubi unaprijed su genetski programirani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče čeljusti, njezina veličina ovisi o genetici i utjecaju okoline. Što je više koristimo, ona je veća i duža, pogotovo tijekom djetinjstva. Evolucionistički biolog Daniel Lieberman na Sveučilištu Harvard proveo je istraživanje na pećinarima koje su hranili mekom, kuhanom hranom i onom tvrdom, sirovom. Više žvakanja dovelo je do povećanog rasta čeljusti, a zaključili su da njezina duljina ovisi o količini pritiska tijekom žvakanja.

Iz toga možemo zaključiti da naša prehrana igra veliku ulogu u izgledu naše čeljusti, a razlog zašto u njoj nemamo dovoljno mjesta za sve zube jest u tome što smo se počeli hraniti mekom hranom i nedovoljno žvačemo. Zato je za djecu važno, kaže Peter, pustiti da žvaču i da razvijaju svoju čeljust na pravilan način.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedovoljno mjesta u ustima nije jedini problem

Image
Image

Manja čeljust i usta jako utječu na probleme kod spavanja jer jezik nema dovoljno mjesta pa lakše pada unatrag i tako blokira protok zraka. Zato nije ni čudo, kaže Peter, što se u liječenju apneje popularizira povlačenje čeljusti prema naprijed. No, tako je kako je, a sve što možemo učiniti jest redovito se brinuti o zubima i vježbati facijalne mišiće i čeljust žvakanjem ;)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brave
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Molitva prije zore
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Barbapapa
Brak na prvu Australija
Obiteljske tajne
Otok iskušenja
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo