Riječ je o cinamaldehidu, organskoj tvari koja cimetu daje okus i miris, a nalazi se pretežno u njegovoj kori.
Znanstvenici sa Sveučilišta Michigan ustanovili su da cinamaldehid aktivira termogenezu. Riječ je o metaboličkom procesu stvaranja topline u tijelu koji je karakterističan za toplokrvne životinje i ljude, a proces se temelji na oksidaciji hranjivih tvari u staničnim mitohondrijima. Termogenezom se sagorijevaju kalorije.
Spomenuti proces pomaže u poticanju gubitka tjelesne težine, što je autore studije navelo na zaključak da cimet potiče čitav niz metaboličkih procesa.
Glavnome autoru studije, Junu Wuu, profesoru na institutu Life Sciences otprije su poznate prednosti cinamaldehida, no saznanja je želio produbiti daljnjim istraživanjima. Zajedno s kolegama proveo ih je najprije na laboratorijskim miševima, pa na ljudskim stanicama u laboratoriju.
Testirali su masne stanice dobrovoljaca te ustanovili povećanu ekspresiju gena i enzima što pridonosi ubrzanju metabolizma lipida nakon što ih se obradi cinamaldehidima.
Cimet u prahu i štapići cimeta
Wu je zaključio da konzumiranje cimeta (odnosno cinamaldehida) potiče termogenezu i proces sagorijevanja masnoća u organizmu, no kaže da je potrebno provesti dodatna istraživanja jer su dosadašnja provedena samo na ljudskim stanicama u laboratoriju.
Wu kaže da rezultati obećavaju te da bi mogli pridonijeti suzbijanju epidemije pretilosti u svijetu.
"Cimet je dio prehrane tisućama godina i njegova bi primjena u suzbijanju pretilosti pacijentima mogla biti jednostavnija i prihvatljivija od nekih drugih metoda", smatra Wu.
Povijesna upotreba cimeta zabilježena je prije 4000 godina. Najstariji zapis o njemu potječe iz židovskog zapisa Tore, dok se u Starom zavjetu spominje izrada ljekovitog ulja koje se koristilo za pomazanje.
U ajurvedskoj medicini eterično ulje cimeta koristilo se za umirivanje živaca i mišića, a ajurveda ga i danas smatra idealnim lijekom za probleme probave i dijabetes.
