U devet mjeseci ove godine zabilježeno je već 20 slučajeva povlačenja proizvoda s tržišta zbog salmone od kojih četiri s hranom za životinje, a 16 za ljudsku prehranu. Ipak, epidemije salmonele među ljudima nema.
Dr. sc. Brigita Hengl, stručna savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a, za Večernji kaže kako se hrana povlači zbog ili utvrđene prisutnosti na salmonelu ili iz opreza, stoga nema informacija o oboljenjima povezanim s povučenom hranom. U ovoj su godini salmonelom bili kontaminirani i bademi, curry u prahu, proteinska smjesa za palačinke, u veljači i pet različitih čokoladnih proizvoda, ali od istog proizvođača i s istog izvora kontaminacije…
"Kako su konzumna jaja kategorija hrane koja se često konzumira, i znatno je raširenija, nego npr. curry u prahu, veći je i odjek u općoj javnosti", kaže Hengl. Isto tako i s napolitankama povučenim u listopadu koje isti proizvođač radi pod više robnih marki za više trgovaca.
Što je veći rizik, češće se testira
Sustav sigurnosti hrane koristi više mehanizama s ciljem da se što više zaštiti zdravlje potrošača, tako da je onda rezultat smanjenja prijava oboljenja u ljudi potvrda da sustav i funkcionira, objašnjava ona. Jaja se najviše smatraju primarnim izvorom salmonela – i najviše konzumiraju, pa predstavljaju i potencijalno najveći rizik za potrošače.
"Uvijek treba imati na umu da zdravlje možemo zaštititi dobrom termičkom obradom jaja. Salmonele uništava izloženost temperaturi od 60 °C tijekom 3-6 minuta, ili manje od 2 minute na 70 °C, ali svih dijelova hrane. Kod viših temperatura, potrebno vrijeme izlaganja je još kraće", zaključila je Hendl.
Dokaz da sustav funkcionira
Isto je za RTL komentirao Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar',
"Ovo što se dogodilo su vjerojatno statistički slučajne situacije i incidenti koji potvrđuju pravilo da sustav funkcionira i da se hrana povlači preventivno prije nego što ljudi završe u zaraznoj bolnici", kazao je Lasić
Godišnje se, kaže, u Centru za sigurnost hrane analizira više od šest tisuća uzoraka hrane. ''Uglavnom bude oko tri do četiri posto neispravnih uzoraka. Moram naglasiti da Hrvatska ima još jedan vodič koji je oštriji od EU propisa", kazao je Lasić, pitan koliko dugo treba kuhati jaja da se ubije salmonela, kazao je da je zlatno pravilo - tri minute na 80 stupnjeva.
Zaraženo meso i jaja smiju u preradu
''Ako kuhamo jaje, bolje da je tvrdo kuhano. Meko kuhano jaje je već problematično. Treba čitati deklaracije. Na deklaraciji hrane koje je mikrobiološki opasna piše na koji se način treba termički obraditi. Meso treba dobro termički obraditi, a ne ga konzumirati polusirovog ili sirovog. Nož kojim smo rezali sirovo meso, ne treba koristiti za pečeno meso", objasnio je.
Mnoge je iznenadio podatak da se jaja i kokoši zaražene salmonelom s farme na kraju termički obrađuju i prerađuju u paštete, hrenovke i slične proizvode.
"Prema Zakonu o veterinarstvu to je dopušteno i veterinarski inspektorat koji vodi te slučajeve dao je na izbor proizvođaču ili da ih uništi, što je skuplja verzija, ili da se to jako dobro termički obradi. Nakon toga se opet sve testira da bi bili sigurni da ta sirovina ide sigurna u proces proizvodnje paštete, hrenovki i sličnog", rekao je Dario Lasić.
