Vjerojatno ne postoji osoba koja se ne sjeća okusa i mirisa bakine ili mamine domaće juhe, mekih noklica ili rezanaca. Danas je domaća pileća juha zadržala iste sastojke, ali postoje i različite vrste variva i gustih juha. Koje su najbolje za zdravlje, gostujući u RTS Ordinaciji, razjasnila je nutricionistica Jovana Ranisavljev.
POGLEDAJTE VIDEO: Zdravstvo na mukama: Trenutno nas liječi 2500 doktora starijih od 60, a njih 629 radi u mirovini
Nutricionistica Jovana otkrila je koja je juha dobar izbor za predjelo.
"Kod nas se tradicionalno i variva i juhe pripremaju s različitim dodacima, što doprinosi njihovoj većoj kalorijskoj vrijednosti, a time i otežanoj probavi tijekom glavnog obroka. Najidealnije bi bilo pojesti bistru kokošju ili pileću juhu ili juhu od povrća, jer ne sadrže aditive, nisu začinjene i imaju nižu kalorijsku vrijednost, pa neće otežavati probavu, ali će doprinijeti većem osjećaju sitosti, kako ne bismo unijeli veću količinu hrane tijekom glavnog obroka", objasnila je.
Istaknula je da se juhe ili variva s dodacima, poput, primjerice, teleće krem juhe s povrćem i mesom ili riblje juhe mogu jesti kao glavni obrok, jednu do dvije porcije, jer zbog svoje kalorijske vrijednosti doprinose osjećaju sitosti i nutritivno su bogate.
Nutricionistica je objasnila i zašto je zdravo jesti domaću juhu. "Juha sadrži veliku količinu tekućine, hidratizira organizam, utječe na probavu, a za one koji imaju problema s konstipacijom (zatvorom) može dodatno poboljšati rad i peristaltiku crijeva. Unosimo vitamine i minerale koje smo dobili iz kosti ili mesa koji su se kuhali", kazala je Ranisavljev i dodala da na tanjuru ne bi smjeli dominirati rezanci, već peršin ili celer.
Danas je domaća pileća juha zadržala iste sastojke, ali postoje i različite vrste variva i gustih juha.
Je li dobro jesti vruću juhu?
Nutricionistica je opomenula da nije dobro jesti vrelu juhu. "Ne treba jesti vrelu juhu, općenito vrelu hranu, treba je ohladiti barem za neki stupanj prije konzumacije, jer ta visoka temperatura otežava probavu”, objasnila je Ranisavljević te je otkrila koliko dugo treba kuhati povrće da zadrži vitamine i minerale.
"Što kraće, to bolje. Prilikom pripreme juhe, dovoljno je da voda provri i da malo razmekša povrće i to je sve. Ne treba povrće raskuhavati, već ga treba minimalno tretirati. Općenito, sve voće i povrće najbolje je jesti u svježem stanju", rekla je nutricionistica i objasnila da je dovoljno tri do pet minuta kuhanja. Guste juhe i variva zdravije je kuhati u ekspres loncu jer se gubi manje hranjivih sastojaka.
"Masnoću u juhi, onu koja se pojavila od mesa, možemo ukloniti ili ostaviti i pojesti, ovisno o našim potrebama. Ako nam treba manji kalorijski unos ili nam juha ne prija kada je toliko masna, možemo maknuti masnoću. Ali, apsolutno nema potrebe uklanjati tu masnoću, jer se ona zadržava u juhi od tog mesa i doprinijet će duljem osjećaju sitosti", kazala je Jovana.
Nutricionistica je otkrila da juha iz vrećice ponekad može pomoći kod probavnih problema. "Nekada i juha iz vrećice može biti korisna kod proljeva i povraćanja, jer sadrži visok udio natrija, pa će nam pomoći da malo živnemo, dobijemo energiju i ne osjećamo toliku slabost."
"Možemo to iskoristiti kao instant varijantu tog trenutka kada nam se to dogodi, ali svakako se treba fokusirati na pripremu domaće juhe, jer je ona kvalitetnija, jer kroz nju unosimo i neke proteine koji dolaze iz mesa koje se kuhalo u juhi i naravno, vitamine i minerale koji su u samoj juhi", istaknula je nutricionistica Ranisavljev.