Svjetski dan lubenice obilježava se 3. kolovoza. Većinu lubenice čini voda i to čak visokih 92 posto, ali uz to što doprinosi cjelodnevnom unosu tekućine, organizam opskrbljuje i mnogim nutrijentima te ima ljekovita svojstva.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako se ne razočarati kada presiječete lubenicu? Donosimo sve trikove za nepogrešiv odabir!
Lubenica je izvor vitamina A, B6, B1 i vitamina C, magnezija, vlakana, a sadrži samo 30-ak kalorija na 100 grama. Odličan je izvor likopena, pigmenta koji lubenici daje karakterističnu roza-crvenu boju, te pruža snažnu antioksidativnu zaštitu. Visoka razina likopena štiti stanice od oštećenja i smanjuje rizik od srčanih bolesti.
Također poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju nakupljanje viška masnoće. Lubenica, također, doprinosi i sniženju krvnog tlaka, utječe na zdravlje i hidrataciju kože te je dobra za oči. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najteža lubenica bila je 159 kilograma, a uzgojio ju je 2013. Chris Kent iz SAD-a.
Prema Guinnessovoj knjizi rekorda najteža lubenica bila je 159 kilograma, a uzgojio ju je 2013. Chris Kent iz SAD-a.
Mnogi misle da je lubenica voće, no ona je s botaničke točke gledišta ipak povrće jer spada u porodicu tikve. No, uvriježeno je da se lubenica zove voćem. Ukusna je i osvježavajuća te ima dugu povijest još iz starog Egipta.
Svaki dio lubenice je jestiv
Uzgoj ovog voća datira iz 2000. godine prije Krista, a prva berba lubenica zabilježena je prije otprilike 5000 godina u Egiptu. Tragovi lubenice i njenih sjemenki otkriveni su na iskopinama 12. egipatske dinastije te grobnice kralja Tutankamona. Slike različitih vrsta lubenica također su pronađene u drevnim egipatskim natpisima, piše portal Mint.
Lubenica je rezultat mutacija tijekom tisuću godina uzgoja. Njene sjemenke prodavale su se trgovcima koji su prolazili trgovačkim putevima u pustinji Kalahari u Africi. Odatle se uzgoj lubenice proširio po Africi, a onda i u mediteranske zemlje i druge dijelove Europe. Do kraja devetog stoljeća uzgoj lubenica postao je uobičajen u Kini i ostatku Azije.
Svaki dio lubenice je jestiv, što znači čak i kora koja se često baca u smeće, a koja sadrži niz hranjivih tvari. U svijetu postoji 1200 različitih vrsta ovog voća koje se razlikuju i bojama, pa osim crvenih i ružičastih postoje i egzotične žute lubenice.
Uzgoj lubenica datira iz 2000. godine prije Krista, a prva njihova berba zabilježena je prije otprilike 5000 godina u Egiptu.
Japanski poljoprivrednici lubenicu uzgajaju u raznim zadivljujućim oblicima, pa ih možete vidjeti u obliku kocke, srca, pa čak i ljudskih lica.
Osim što je fenomenalnog okusa, lubenica je privukla pozornost znanstvenika zbog bogatog sadržaja antioksidanta likopena, koji može pomoći u smanjenju rizika od određenih vrsta raka, uključujući rak pluća, želuca i prostate.
Koje su lubenice najslađe?
- okrugle
- sa suhom peteljkom
- što veća žuta mrlja
- šuplji zvuk
