Poslali ste novac ili ga s nestrpljenjem očekujete, a svaka minuta čini se kao vječnost. Pitanje "je li novac sjeo?" postalo je dio naše digitalne svakodnevice i svaka osoba se barem jednom našla u takvoj situaciji. Iako je danas za prijenos novca potrebno svega nekoliko klikova, proces koji se odvija u pozadini puno je složeniji i ovisi o nekoliko faktora. Prilikom obavljanja transakcije važno je voditi računa šaljete li novac unutar Hrvatske ili u inozemstvo, u koje doba dana ili koji dan u tjednu. 

Koliko se čeka na prijenos sredstava uplate unutar Hrvatske?

Kada šaljete novac nekome tko ima račun u drugoj banci unutar Hrvatske, brzina kojom će sredstva stići na odredište nije uvijek ista. Naizgled jednostavan proces ovisi o nekoliko ključnih faktora, prvenstveno o vrsti platnog naloga koji koristite i o točnom trenutku u danu kada ste pokrenuli transakciju. Razumijevanje ovih razlika ključno je za planiranje isplata, bilo da se radi o hitnoj uplati ili redovnom mjesečnom plaćanju. 

Standardni nacionalni prijenosi

Ove uplate se obrađuju kroz Nacionalni klirinški sustav (NKS) u nekoliko ciklusa tijekom radnog dana. Ako uplatu izvršite u jutarnjim satima, novac će na račun primatelja u drugoj banci najčešće sjesti istog dana poslijepodne. Uplate izvršene kasnije poslijepodne ili navečer bit će obrađene tek sljedećeg radnog dana stoga prilikom vršenja uplate vodite računa kada želite da novac bude isporučen.

Instant plaćanja (NKSInst)

Sve veći broj banaka u Hrvatskoj nudi uslugu instant plaćanja. Kao što i samo ime kaže, ove transakcije se izvršavaju u svega nekoliko sekundi, neovisno o dobu dana ili danu u tjednu, to jest dostupne su 24/7, uključujući vikende i praznike. Što se tiče troškova, važno je znati da se na ovakve prijenose ne obračunava kamata, ali se naplaćuje naknada. Ta naknada je fiksna i  jednaka kao i naknada za standardni prijenos, a njezin iznos ovisi o banci klijenta i paketu usluga koji koristi. Iznos naknade je transparentno prikazan prije potvrde plaćanja, stoga je uvijek preporučljivo provjeriti trošak prije izvršenja transakcije kako ne bi došlo do nedoumica.

Vikendi i praznici

Standardni prijenosi ne obrađuju se vikendom i državnim praznicima što znači da će uplata zadana u petak poslijepodne na račun primatelja sjesti tek u ponedjeljak ujutro. Ukoliko vam je ipak bitnije da novac sjedne prije, morat ćete koristiti instant plaćanje.

Foto: Pexels

Koliko traje proces uplate iz inozemstva i zašto je duži?

Kada očekujete da novac sjedne na račun u inozemstvu, vrijeme čekanja se gotovo uvijek produžuje zbog složenijih procesa, različitih sustava, zakonskih regulativa i sigurnosnih provjera koje se obavljaju na globalnoj razini. Zbog toga se vrijeme čekanja uvijek produžuje, a na trajanje transfera utječe niz faktora, od geografske lokacije pošiljatelja do valute u kojoj se plaćanje vrši.

SEPA plaćanja

SEPA (Single Euro Payments Area) je jedinstveno područje plaćanja u eurima koje omogućava obavljanje i primanje bezgotovinskih plaćanja u eurima pod jednakim uvjetima, neovisno o lokaciji sudionika, unutar 36 europskih država (sve članice EU te Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska, Veliku Britanija, Monako, San Marino, Andora i Vatikan).

Primarni cilj ove vrste plaćanja je stvoriti jedinstveni sustav platnog prometa u eurima, koji uključuje jedinstvene platne instrumente poput kreditnih transfera i izravnih terećenja. SEPA uplate zamišljene su da funkcioniraju kao domaća plaćanja, stoga obično sjedaju na račun unutar jednog radnog dana, a često i istog dana ako su poslane u jutarnjim satima. 

SWIFT plaćanja

Za uplate iz zemalja koje nisu u SEPA području ili uplate u valutama koje nisu euro, koristi se međunarodna SWIFT mreža. Takvi prijenosi mogu potrajati između jednog do 5 radnih dana, a ponekad i dulje, a razlozi za to su višestruki:

• Posredničke banke

Kod ove vrste transakcija novac rijetko putuje izravno od banke pošiljatelja do banke primatelja, već putuje preko jedne ili više posredničkih (korespondentnih) banaka, od kojih svaka dodaje svoje vrijeme obrade i naplaćuje svoju naknadu, što usporava proces i povećava troškove.

• Vremenske zone i radno vrijeme

Kod ovih transakcija veliki utjecaj imaju razlike u vremenskim zonama i neradni dani (državni praznici) u različitim zemljama koji mogu značajno usporiti cijeli proces. Na primjer, uplata poslana iz SAD-a u petak poslijepodne po lokalnom vremenu bit će obrađena u Europi tek u ponedjeljak.

• Sigurnosne provjere

Međunarodne transakcije podliježu strogim globalnim propisima za sprječavanje pranja novca (AML) i financiranja terorizma (CFT). Banke su zakonski obvezne provjeravati svaku transakciju, što zahtijeva dodatno vrijeme, osobito ako se radi o većim iznosima ili ako se pojave bilo kakve nedoumice oko transakcije.

• Konverzija valuta i pogreške

Ako je potrebna konverzija valute, to dodaje još jedan korak u procesu koji banke moraju obaviti. Također, ukoliko dođe do bilo kakve pogreške u podacima (npr. krivo upisan IBAN, SWIFT/BIC kod, ime ili adresa primatelja), to može dovesti do odbijanja plaćanja i povrata sredstava što cijeli proces vraća na početak i produžuje vrijeme izvršenja transakcije.

Foto: Shutterstock

Hoće li se to promijeniti u budućnosti?

Bankarski sektor u Hrvatskoj i EU se neprestano mijenja jer se aktivno radi na stvaranju sigurnijeg, bržeg i transparentnijeg platnog sustava, a uskoro stupaju na snagu pravila koja će dodatno utjecati na sigurnost i troškove transakcija, ali i uvesti promjene koje će unaprijediti iskustvo plaćanja i povećati sigurnost.

Obavezna provjera primatelja (VoP)

Od 9. listopada 2025. godine u cijeloj EU na snagu stupa ključna uredba o provjeri primatelja (eng. Verification of Payee). To znači da će vaša banka prije izvršenja transakcije morati provjeriti podudara li se ime primatelja koje ste unijeli s imenom vlasnika IBAN računa. U slučaju nepodudaranja dobit ćete poruku sustava i priliku da ispravite pogrešku ili odustanete od uplate. Cilj te promjene je drastično smanjiti broj prijevara i nenamjernih pogrešnih uplata koje se događaju svakodnevno.

Regulacija naknada za osnovne usluge i veća zaštita potrošača

Nastavlja se trend veće transparentnosti i regulacije bankarskih naknada. U javnoj raspravi sve se češće spominju prijedlozi zakonskih izmjena prema kojima banke više ne bi smjele naplaćivati naknade za vođenje osnovnog (tekućeg) računa i druge temeljne usluge u bliskoj budućnosti. Cilj je osigurati da svi građani imaju pristup ključnim bankarskim uslugama bez dodatnih troškova što će neke banke započeti prakticirati već početkom 2026. godine.

NAKON NOVOG ZAKONA /

Kako do besplatnog računa u bankama? Imamo detalje novih pravila, građani će imati dvije opcije

Besplatno podizanje na bankomatima

U proceduri su izmjene zakona koje bi građanima mogle omogućiti dva besplatna podizanja gotovine mjesečno na bankomatima drugih banaka, uz neograničeno besplatno podizanje na bankomatima vlastite banke.

POGLEDAJTE GALERIJU

FINANCIJSKA PISMENOST /

Sigurno i odgovorno: 20 situacija u kojima je kreditnu karticu bolje ostaviti u novčaniku

POGLEDAJTE VIDEO: Otkrivamo vole li Hrvati više peglati ili keširati: 'Ovaj sitniš je grozan...'