Znanstvenici s ruske Akademije znanosti i antropologije tvrde kako su našli evolucijske razloge za činjenicu da neki ljudi imaju dulje noseve od drugih.
Nakon što su usporedili strukturu lica više od 500 osoba iz 22 europske zemlje. Uočeno su potom usporedili s podacima o klimi te se pokazala korelacija između oblika nosa i gornje čeljusti te klimatskih uvjeta.
Pokazalo se da ljudi iz hladnijih krajeva imaju dulje noseve i nešto veću gornju čeljust. Radi se o evolucijskoj prilagodbi koja je trajala dulje od 1000 godina. Kako objašnjava jedan od voditelja ove studije, s fiziološkog stajališta, zrak se mora po udisanju mora zagrijati na temperaturu tijela i mora doći do zasićenja vodenom parom prije no što dođe do pluća. Stoga ljudi u hladnijim krajevima imaju dulje noseve.
Znanstvenci istovremeno kažu kako je ovakve evolucijske promjene bilo iznimno teško uočiti kod slavenskih naroda. Tijekom naseljavanja različitih dijelova Europe prenosili su svoj jezik na plemena koji su živjeli na tim područjima, odnosno na području današnjih slavenskih zemalja. Stoga su se potomci plemena koji nemaju veze sa Slavenima počeli nazivati Slavenima.
Zato današnji Slaveni nemaju tjelesne značajke koje su bile katrakteristične za rane Slaveme. Usto, rani Slaveni svoje mrtve nisu pokapali nego su ih spaljivali pa je teško naći uzorke iz tih vremena na temelju kojih bi se mogle pratiti evolucijske promjene.
'Južni Slaveni imaju zajednička obilježja s drugim narodima Balkana i Bliskog istoka. Istočni Slaveni su pak slični ugrofinskim skupinama. Zato je vrlo teško odrediti kako je klima utjecala na promjene kod njih', stoji u jednom od zaključaka studije.
