Ljudska psiha voli takozvane crno-bijele situacije pa u slučaju izbora namirnica dijeli ih na zdrave i nezdrave, odnosno dobre i loše. Tako su demonizirani određeni nutrijenti poput uhljikohidrata bez kojih ljudski organizam ne može
Mnogo je ljudi generalno opterećeno vlastitom tjelesnom težinom, a u doba karantene mnogi su natukli dodatne kilograme. Iz svih medija vrište članci o dijetama, hranjenju bez grižnje savjeti i štetnih sastojaka... Jesmo li previše okrenuti dijetama i jedemo li s osjećajem krivnje?
HRT je istražio utječu li novi trendovi previše na naš doživljaj hrane.
Pogrešno je dijeliti hranu na dobru ili lošu
Upišemo li u google 'diet' dobit ćemo oko četiri milijarde i 750 milijuna rezultata - članke sa savjetima i razne preporuke na proizvode koji bi moglo pomoći u borbi s prekomjernom težinom. Ispada da se hrana dijeli na dobru i lošu te da trebamo osjećati krivnju ako jedemo slatku ili mashu hranu.
Voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u PB Sveti Ivan, dr. Hrvoje Handl, kaže kako je ključ zapravo u balansu.
'U redu je pojesti kobasicu, ali balansirajte je s drugim nutrijentom'
"Mi smo postali zapravo na neki način jedne medijske ovce. Trebamo si to ne dozvolit. Treba razmišljat. Treba razmišljat svojom vlastitom glavom i razmišljat o tome što je to izbalansirana hrana. Da je u redu da se ja da ja jedem i kobasicu, ako ću je balansirat s nekim drugim nutrijentom", objasio je dr. Handl.
Kaže kako ljudska psiha voli takozvane crno-bijele situacije pa u slučaju izbora namirnica dijeli ih na zdrave i nezdrave, odnosno dobre i loše. Tako su demonizirani određeni nutrijenti poput uhljikohidrata bez kojih ljudski organizam ne može.
Mit je da su ugljikohidrati lošu
"Postoje razne teorije o tome da su ugljikohidrati loši, da čine loše našem tijelu,pogotovo kad govorimo o šećerima. Pri tom zaboravljamo recimo da naš mozak koristi gotovo isključivo samo glukozu. Znači jednostavan šećer za energiju", rekla je voditeljice nutricionističke grupe u PB Sveti Ivan Maja Žanko.
"Ako mi znamo da u nekoj kategoriji postoji nešto zdravo nama je to super. Nama je to izvrsno i mi ćemo odmah ić birat zdravo. To znaju i oni koji nam to prodaju. Pa nam onda zato prodaju zdravu hranu i police zdrave hrane na našem u našim trgovinama su ništa naspram onih kakve postoje u Europi i u Americi. To je jedna velika industrija", dodao je dr. Handl.
Ne vjerujte svim kampanjama i proizvodima na tržištu
Upozorava kako je primarni cilj zarada te da ne treba vjerovati svim kampanjama i proizvodima na tržištu koje nas uvjeravaju da ih smijemo jesti bez grižnje savjeti jer nemaju šećera ili masnoće.
"Kad vam neka industrija ponudi nešto zdravo i kaže ovo je apsolutno zdravo, to smijete. To je kao da vam je majka dala svoju naj svoje najbolje i najbolje vam je skuhala. Jer vi ste u jednoj dječjoj poziciji. Ne morate uopće razmišljat. Ako je to nula devet, ja se od toga neću zdebljat, ja toga mogu jest. I onda ono što ljudi rade oni pretjeraju isto u tome. Kažu je najeo sam se, al sam se najeo ipak niskokaloričnoga", rekao je Handl.
Nezdrav stav prema hrani je opasan
Ovakav nezdrav stav prema hrani može dovesti i do poremećaja u prehrani, anoreksije, bulimije i ortoreksije (poremećaj u kojem je osoba patološki usmjerena na zdravu prehranu).
"Takve osobe žive jedan jako jako programiran život i misle da im je to jako dobro i jako lijepo. A onda kad se desi nekakva zabava, nekakav tulum, neko spontano društvo u subotu popodne koje ih vodi na neku picu ili na nekakve grickalice il nešto izbezume se", objasnio je doktor.
Brze dijete su zamka
Za brzim dijetama i prečacima ne treba posezati, već se treba fokusirati na promjenu životnog stila i uvesti balansiranu prehanu, savjetuju stručnjaci. Naime, kada naša svijest nešto zabrani, podsvijest upravo to želi i rađa se žudnja. To dovodi do stvaranja stresa, povratku starim navikama i jo-jo efekta, što na kraju rezultira i psihološkim problemima.
"Mi u dnevnoj bolnici za poremećaje hranjenja u sv Svetom Ivanu radimo dakle sa osobama koje su ušle u poremećaj hranjenja gotovo, reći ću vam, u devedeset i pet posto slučajeva je to bilo nakon neke vrste stroge dijete", istaknula je Žanko.
Pripazite na stres
Zdrava i uravnotežena prehrana utječe na zdravlje organizma i kvalitetu života, no stres je još važniji faktor, istakli su sutručnjaci.
Opsjednutost sa zdravom prehranomo sa smanjenim udjelom šećera i masnoća dugoročno će dovesti do gomilanja stresa i loših posljedica po generalno zdravlje osobe. Stoga, ako vam se jede nešto slatko, pojedite taj komad čokolade - ništa strašno se neće dogoditi.
