TOKSIČNA ALGA PRIJETI NAŠEM MORU /

Invazivna je, širi se sjevernim Jadranom i usput uništava biološku raznolikost i ekološku ravnotežu

Image
Foto: Shutterstock

Istraživanja su pokazala da ove invazivne alge nema tamo gdje raste posidonija, dok se druge autohtone cvjetnice ne mogu zaštititi

9.9.2021.
14:58
Shutterstock
VOYO logo

Stručnjaci iz pulskog Aquariuma upozorili su da se na području akvatorija sjeverno od Poreča širi invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea) koja stvara livade koje prekrivaju morsko dno poput tepiha, piše Glas Istre.

Upravo potkraj ljeta, odnosno početkom jeseni naselja ovih algi su najrazvijenija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, grozdasta kaulerpa pojavila se u Jadranskom moru još 2000. godine. Što se tiče sjevernog Jadrana, prvi put je viđena u ljeto 2004. kod Vrsara, a prošle godine stručnjaci su ju zamijetili na dvije lokacije u Medulinskom zaljevu, u uvalama Stupice i Školjić.

"Upravo zbog toga što nema prirodnih neprijatelja i zapravo uspijeva na svim mogućim staništima, ističem važnost naše posidonije, ali i ostalih zavičajnih vrsta makroalgi koje bi morale prvenstveno zaštiti i tako spriječiti daljnja štetu koju ova invazivna vrsta čini našem morskom dnu", izjavila je lani vlasnica Aquariuma i morska biologinja Milena Mičić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodala je da su istraživanja pokazala da ove invazivne alge nema tamo gdje raste posidonija, dok druge autohtone cvjetnice ipak preraste i one se ne mogu zaštititi jer nemaju korijenje kakvo ima posidonija.

Tropikalizacija Sredozemlja zbog klimatskih promjena

Inače, širenju grozdaste kaulerpe pogoduju periodi s blagim zimama i višom zimskom temperaturom. Može rasti do 15 milimetara dnevno, potiskujući autohtone sesilne organizme, odnosno alge, spužve, koralje, moruzgve i niske vrste cvjetnica. Na taj način mijenja izgled te uništava biološku raznolikost i ekološku ravnotežu morskog dna.

Mičić je za Glas Istre rekla kako se time i na sjevernom Jadranu potvrđuje "tropikalizacija" Sredozemlja uslijed klimatskih promjena.

Prije sedam godina pokrivenost tom algom duž zapadne obale Istre bila je 88 posto na 10.000 četvornih metara. Kao razlog se navodi zatvorenija cirkulacija i slabije miješanje vodenog stupca u prvoj polovici jeseni kada dolazi do nedostatka kisika. Ta pojava traje sve do studenog, kada počinje prevladavati ciklonalno strujanje i pridneni sloj počinje dobivati kisik, piše Glas Istre.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, ribe poput salpe i bukve te ježinci i morski puž brste grozdastu kaulerpu, no ne kontroliraju njezino širenje. Primarna prehrana morskog puža, za razliku od ježinaca i riba, većinom se sastoji od alge roda kaulerpa, pojasnili su iz Aquariuma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo