Na Arktiku se nalazi najsjeverniji grob jednoga Hrvata, pomorca Tome Viškovića, zvanog Šturlo, rodom iz malog sela Viškovići kraj Labina, javlja HRT. Naime, dvadesetdvogodišnji Toma Višković bio je član austrougarske polarne ekspedicije koja se 1882. iskrcala na otoku Jan Mayen, istočno od Grenlanda. Nažalost, 15. srpnja 1882. godine Toma je na tom otoku i skončao svoj život, umro je od tuberkuloze. Tu je i pokopan, a križ na njegovom grobu stoji i dan danas.
Emilio Višković i Mario Viscovich rekli su za HRT kako su Šturli bili dosta imućna obitelj te da su imali su puno tvrtki i puno djece. Kuća je danas napuštena, a Tominih prapotomaka danas ima u Labinu. No, nisu mogli pred kamere HRT-a. No, priču o Tomi Viškoviću zna Miljenko Smokvina, samostalni istraživač kulturne i povijesne baštine.
'Svi su se živi i zdravi vratili, osim Viškovića...'
"Otišli su, kad je riječ o drugoj ekspediciji, s velikim transportnim brodom od 1000 tona, zvao se Pola, sagrađen je u Puli. Otišli su na proljeće 1881. put sjevera. Bojali su se da brod ne ostane zaleđen, on se nakon što je iskrcao istraživače vratio u Pulu i sljedeće godine na ljeto, u kolovozu je došao po te ljude, da ih vrati u Pulu. Svi su se živi i zdravi vratili, osim Viškovića koji je bio član posade Pole, a od bolesti je umro", govori za HRT Miljenko Smokvina,
Njegov grob i danas je važno mjesto za sve istraživače Arktika - križ još tamo stoji i uvijek se netko ode tamo pokloniti, dodaje Smokvina.
A osim Viškovića, na austrougarskim polarnim ekspedicijama plovilo je još mnogo Istrijana i Hrvata. Časnici su bili Austrijanci, strojari su bili Česi ili Moravci, a nostromi i ostali dio posade su bili s naše obale. "Oni koji su bili vrlo stručni, bili su naši", kaže Smokvina.
Pitanje je počiva li koji Hrvat još sjevernije. No, odgovora nema
Na pitanje počiva li možda netko od hrvatskih pomoraca još sjevernije, Smokvina odgovara: 'Postoji priča da je jedan od prvih istraživača Arktika, Cabotto, imao neke naše ljude na svom brodu, to je legenda, ali moguće da su i na nekim drugim brodovima bili neki naši ljudi. Moram priznati da ja taj podatak nemam'.
No meteorološki podaci koje je polarna ekspedicija donijela s Jan Mayena, važni su i danas.
"Sudbonosno i za današnje poimanje vremena, jedan od bitnih elemenata dugoročnih prognoza su povijesne statistike, a te statistike su naši ljudi donijeli ovdje", kaže Smokvina.
Nažalost, o Tomi Viškoviću se ne zna mnogo, ne postoji ni njegova fotografija. Prije ove priče HRT-a, jedini medij koji je o njemu izvijestio bio je Vijenac iz 1895. godine. HRT navodi kako u njemu piše: "Na ledenom ostrvu grenlandskog mora Jan Maynu, leži u približnom geografskom položaju: 71 stupanj sjeverne širine, 8 stupnjeva zapadne dužine, bez sumnje najsjeverniji nama poznati hrvatski grob".
