Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
VEĆINA NAS TO RADI, A ZNATE LI ZAŠTO? /

Evo zbog čega tijekom blagdana kitimo drvce

Šareno okićeno božićno drvce postao je simbol božićnih i novogodišnjih blagdana. Kićenje bora ili jelke se prakticira i u kulturama koje ne slave rođenje Isusa.

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Običaj kićenja zimzelenog drveta datira još iz vremena starog Rima, piše Why Christmas. Postoji nekoliko teorija o tome kako je došlo do popularizacije kićenja jelke u cijelom svijetu.

U etnološkim zapisima ovaj običaj se smatra poganskim. Rimljani su vjerovali kako u jelkama žive duhovi šuma te su za novogodišnju noć odlazili kako bi ih darivali i zbog toga bili u milostili. Potom su sjekli mlade jele, donosili ih u domove i kitili. Zimzeleno drveće bilo je podsjetnik da će zima proći i da će ponovno nastupiti proljeće.

U Poljskoj se jelka kitila jabukama, orasima, kolačićima, šarenim papirićima, zvijezdama napravljenim od slamki, mašnicama i šarenim vaflima. Neki ljudi su tada vjerovali kako drvce ima magičnu moć koja je povezana sa sjetvom i uspješnim rodom u narednoj godini.

Njemačka, Latvija i Estonija su najviše "krive" za kićenje jelke uoči Božića. U tadašnjoj Livoniji (Estonija i Latvija) Bratstvo crne glave je donijelo drvce za vrijeme praznika u svoje kuće u Talinu i Rigi. Posljednji dan praznika odnijeli bi drvo na trg vijećnice oko kojeg bi bratstvo plesalo.

Jelku su kitili jabukama, orasima, datuljama i papirnatim cvijećem. Nakon protestantske reforme, jelka se kitila u višim klasama da bi s vremenom običaj počele prakticirati i niže klase.

Zašto zvijezda na vrhu drvceta?

Nijemci su počeli kititi jelku skupocjenim dekoracijama u 18. stoljeću, i najzaslužniji su za širenje ovog običaja u svijetu, Vojnici su prenijeli ovaj običaj 1815. godine u Beč, a u 19. stoljeću ovaj običaj je odnesen i preko oceana te je stigao i do Rusije. Kada je vojska tijekom francusko-pruskog rata okitila jelku u vojnoj bolnici, ovaj običaj je postao vrlo popularan. Od 20. stoljeća jelke počinju kititi i crkve te se postavljaju na javnim mjestima u gradovima širom svijeta.

U SAD-u je ovaj običaj postao popularan nakon 19. stoljeća kada su ga donijeli Nijemci, a oni su ga proširili na Kanadu.

Svake godine Amerika proizvede do 36 milijuna jelki, a Europa 60 milijuna jelki.

Neke od legendi kažu da su ispred pećine u kojoj je rođen Isus rasla tri zimzelena drveta - kedrovo drvo, bor i jela. Kada se rodio mesija, svo drveće se zatreslo kako bi ga pozdravilo. Kedar je malom Isusu dao mirišljave iglice, a bor šišarke.

Jela nije imala plod i zaplakala je. Anđeo se smilovao i poklonio joj zvijezdu s neba koju je ona spustila pred Isusa. Otuda i običaj da se na vrh okićene jelke postavlja zvijezda.

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike