Ova aromatična biljka ima višestruku primjenu: Olakšava disanje i nezaobilazna je u kuhinji
Uz pravilnu kontrolu mentinog rasta, ova svestrana biljka pruža neiscrpan izvor arome i okusa, podsjećajući na snagu prirode skrivenu u svakom listu
Menta, poznata i kao metvica ili nana, jedna je od najcjenjenijih aromatičnih biljaka na svijetu. Njezina prepoznatljiva svježina, koju duguje mentolu, učinila ju je nezaobilaznim sastojkom u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini.
Kroz povijest cijenjena zbog svojih blagodati, ispod svoje pitome vanjštine krije iznimno otpornu prirodu koja, posebice neiskusnim vrtlarima, može predstavljati značajan izazov.
Mitološko podrijetlo
Priča o menti seže duboko u mitologiju. Prema grčkom mitu, bila je nimfa Minta, u koju se zaljubio bog podzemlja Had. Njegova ljubomorna supruga Perzefona pretvorila ju je u biljku, a Had joj je, kako bi ublažio kletvu, podario opojan miris.
Stari Grci i Rimljani iznimno su je cijenili; koristili su je za izradu parfema i vijenaca, a njome su trljali stolove kao znak dobrodošlice. Rimljanke su je miješale s medom kako bi osvježile dah.
Menta (lat. Mentha) pripada velikoj porodici usnača (Lamiaceae), baš kao i bosiljak ili ružmarin. Riječ je o rodu koji obuhvaća više od 25 vrsta i stotine hibrida, a svima je zajednička karakteristična četvrtasta stabljika. Listovi su najčešće kopljasti s nazubljenim rubovima, a boja im varira od tamnozelene do sivozelene. Tijekom ljeta na vrhu stabljika pojavljuju se sitni cvjetovi bijele, ružičaste ili ljubičaste boje, skupljeni u cvatove slične klasu, koji su iznimno privlačni oprašivačima. Dvije najpoznatije vrste su paprena metvica (Mentha × piperita), hibrid intenzivnog okusa, i klasasta metvica (Mentha spicata), poznatija kao "spearmint", koja je slađa i blaža.
Nezaobilazna u kuhinji i narodnoj medicini
Svestranost mente najviše dolazi do izražaja u njezinoj primjeni. U kulinarstvu je neizostavan dio mnogih kuhinja. Svježi listovi dodaju se salatama, umacima i jelima od janjetine, a esencijalna je za pripremu popularnih koktela poput Mojita.
Osvježavajući čaj od mente globalno je popularan napitak, dok se u slastičarstvu koristi za aromatiziranje čokolade i sladoleda. No, njezina uloga nadilazi puko kulinarstvo.
U narodnoj medicini stoljećima se koristi za ublažavanje probavnih smetnji. Menta opušta mišiće probavnog sustava, pomažući kod grčeva i nadutosti, dok njezin umirujući miris može ublažiti stres i glavobolju. Mentol, njezin ključni sastojak, djeluje kao prirodni dekongestiv, olakšavajući disanje kod prehlada.
Invazivna priroda i mjere opreza
Iza svih blagodati krije se glavni izazov pri uzgoju mente – njezina iznimna invazivnost. Ova biljka širi se vrlo agresivno putem podzemnih rizoma, brzo osvajajući svaki dostupan komad zemlje. Posađena izravno u vrt, u samo jednoj sezoni može potisnuti susjedne biljke i preuzeti cijelu gredicu. Čak i mali komadić korijena koji ostane u tlu može izrasti u novu biljku. Zbog toga se kao preporuka za uzgoj mente savjetuje sadnja u posudama koje će fizički ograničiti njezino širenje.
Posuda se može i ukopati u zemlju, no ključno je ostaviti rub da viri nekoliko centimetara iznad površine kako bi se spriječilo širenje. Osim vrtlarskih, postoje i zdravstvene mjere opreza. Osobama s GERB-om menta može pogoršati simptome jer opušta mišić koji zatvara želudac, a trudnicama se savjetuje umjerena konzumacija, piše Health.
Svijet okusa
Raznolikost svijeta mente doista je fascinantna. Osim klasičnih paprene i klasaste metvice, postoje deseci kultivara s iznenađujućim aromama. Čokoladna menta ima tamne stabljike i notu koja podsjeća na popularnu slasticu, dok jabučna menta nudi blaži, voćni miris.
Postoje i ananas menta, banana menta pa čak i grejp menta, svaka sa svojim jedinstvenim mirisnim profilom koji otvara vrata beskrajnim kulinarskim eksperimentima.
Petkom na portalu Net.hr čitajte o održavanju i manje poznatim činjenicama o biljkama.
POGLEDAJTE GALERIJU