Primula cvijet ili popularno nazvan jaglac, biljka je iz porodice jaglačevki. Dobio je ime po tome što cvjeta vrlo rano u proljeće i ubraja se u vjesnike proljeća, a njegovo latinsko ime "primula" - umanjenica je od primus i znači prvi. Jedan je od prvih vjesnika proljeća i njegov cvat znači da su stigle i visoke temperature.
Kako izgleda jaglac?
Biljke jaglaca rastu nisko do tla i obično imaju male, okrugle cvjetove, čvrste stabljike i bazalne rozete tamnozelenog lišća. Proljetni jaglac (Primula veris) ima cvjetove u obliku zvona, obično žute boje s tamnim prugama na dnu latica.
Šumski jaglac (Primula vulgaris) također ima cvjetove u obliku zvona, koji mogu biti žuti, bijeli, ljubičasti ili ružičasti.
Kakav je miris jaglaca?
Miris jaglaca može varirati ovisno o vrsti i uvjetima rasta, ali općenito se opisuje kao nježan, sladak i blago aromatičan. Proljetni jaglac može imati blagi miris meda ili slatkog voća, dok šumski jaglac može imati sličan nježan miris, ali može biti i manje izražen.
Miris jaglaca često je povezan s njihovom nježnom pojavom i često se opisuje kao ugodan i svjež, posebno tijekom proljetnog razdoblja kada cvjetaju.
Gdje raste jaglac?
Primula cvijet se pojavljuje u rano proljeće (od kraja ožujka) po livadama i pašnjacima, a uočljiva po svojem žutom cvijeću. Vrijeme cvatnje je sve do svibnja.
Primula cvijet voli niske temperature, stoga ako uređujete vrt ili okućnicu i sadite jaglac ne morate se bojati da će se preko zime smrznuti. Također, tijekom ljeta treba biti zaštićen od jakog i izravnog sunca.
Proljetni i šumski jaglac
Jaglac (Primula) je rod biljaka koji uključuje nekoliko vrsta, od kojih su najpoznatiji proljetni jaglac (Primula veris) i šumski jaglac (Primula vulgaris).
Proljetni jaglac i šumski jaglac su vrlo slične biljke koje pripadaju istom rodu, ali su različite vrste s nekim karakterističnim razlikama.
Proljetni jaglac (Primula veris)
Cvjetovi su obično žute boje, ponekad s tamnijim prugama na dnu latica. Listovi su eliptični do ovalni, obično raspoređeni u rozeti. Stabljika može doseći visinu od 10-30 cm.
Proljetni jaglac cvjeta u proljeće, obično od travnja do svibnja. Preferira sunčane do polusjenovite položaje i suha do umjereno vlažna staništa. Proljetni jaglac (Primula veris) se koristi u pripremi čajeva za liječenje respiratornih problema. Koristi se u tradicionalnoj medicini za liječenje kašlja i drugih respiratornih problema. Korijen se koristi kao ekspektorans i antispazmodik.
Šumski jaglac (Primula vulgaris)
Cvjetovi mogu biti žuti, bijeli, ljubičasti ili ružičasti. Listovi su široki, često srcolikog oblika, također raspoređeni u rozeti. Stabljika je obično niža od proljetnog jaglaca, obično do 20 cm visine. Šumski jaglac cvjeta u isto vrijeme kao i proljetni jaglac, u proljeće. Preferira polusjenovite do sjenovite položaje i vlažna staništa, često se nalazi u šumskim područjima.
Obje vrste jaglaca su popularne u vrtovima zbog svojih privlačnih cvjetova i mogu biti važan izvor hrane za razne vrste kukaca, poput pčela i leptira.
Uzgoj jaglaca
Ovisno o sorti, ove biljke se mogu uzgajati kao kratkotrajne trajnice, dvogodišnje ili jednogodišnje biljke. Postoji nekoliko trikova kada je u pitanju uzgoj jaglaca. Prvi trik kako održavati jaglac je u mjestu sadnje jaglaca. Posadite jaglac u sjenovitom području. Jaglaci najbolje uspijevaju u područjima svijetle sjene ili djelomične sjene. Izbjegavajte ih stavljati u područja vašeg vrta koja su izložena suncu jer će uvenuti kada su izloženi visokim temperaturama.
Još jedan trik kako održavati jaglac je korištenje pravog tla. Koristite tlo bogato organskom tvari. Dobro drenirajuće tlo s blago kiselom razinom pH i bogatom organskom tvari najbolje funkcionira za biljke jaglaca. Također je potrebno pravilno rasporediti jaglace. Rasporedite jaglac oko 15 centimetara jedan od drugog i nakon sadnje temeljito zalijte. Uz ovaj način kako održavati jaglac omogućit ćete jaglacu nesmetan rast.
Tijekom uzgoja potrebno je uklanjati ocvale cvjetove (sa stapkom) čime se produljuje cvatnja. Jaglaci su zapravo nezahtjevne biljke glede njege pa ako se uspiju osigurati navedene, osnovne mjere uzgoja, već će rano proljeće biti obogaćeno velikim cvjetovima bistrih boja ovih zahvalnih biljaka.
Nakon što odcvjeta možete posaditi u vrt - one otpornije vrste će uspjeti preživjeti za nagodinu. Pojedine su vrste hibrida slabije otpornije te im ne uspijeva preživjeti pa ih ljudi odmah bacaju ne pruživši im priliku za opstanak. Temperaturu koju jaglac voli tijekom cvatnje je 13-16 Celzijeva stupnja, iako može izdržati i na manjim temperaturama.
Kako se suši jaglac?
Sušenje jaglaca, kao i većine biljaka, važan je proces ako planirate koristiti biljku u razne svrhe poput čajeva, tinktura ili drugih pripravaka.
Najbolje vrijeme za berbu jaglaca je kada je biljka u punom cvatu. Tada je njezina ljekovitost i aroma najizraženija. Berite biljke u suhom vremenu kako biste spriječili vlagu na biljkama. Nakon berbe, dobro protresite biljke kako biste uklonili višak prašine i insekata. Odlomite ili izrežite cijele cvjetne glave ili listove na manje komade kako bi se olakšalo brže sušenje.
Najjednostavniji način sušenja je sušenje na zraku. Raširite biljke u tankom sloju na suhom, dobro prozračenom mjestu, zaštićenom od izravnog sunčevog svjetla. Idealna temperatura za sušenje je oko 30-35 Celzijeva stupnja. Okrenite biljke povremeno kako bi se osiguralo ravnomjerno sušenje.
Ako imate dehidrator, možete koristiti tu metodu za sušenje jaglaca. Postavite jaglace u dehidrator na temperaturi od približno 35-40 Celzijeva stupnja i sušite prema uputama proizvođača. Ovo je brži način sušenja koji zadržava veći dio boje i aroma biljke.
Alternativno, možete sušiti jaglace u pećnici na vrlo niskoj temperaturi (oko 40 Celzijeva stupnja). Pazite da ne prekoračite ovu temperaturu kako ne biste uništili vrijedne spojeve biljke.
Nakon što su jaglaci potpuno suhi (u roku od jednog do dva tjedna, ovisno o metodi sušenja), pohranite ih u hermetički zatvorenoj posudi na suhom i tamnom mjestu. Dobro sušeni jaglaci zadržat će svoju ljekovitost i aromu duže vrijeme. Prilikom sušenja jaglaca ili bilo koje druge biljke za ljekovite svrhe, važno je paziti da se biljke beru na ekološki prihvatljiv način i da se poštuju lokalni propisi o sakupljanju biljaka.
Ljekovitost jaglaca
Mnoge vrste su ljekovite i koriste se u znanstvenoj i narodnoj medicini, osobito korijen i cvjetovi. Za ovu biljku se kaže da ublažuje migrenu i to s pomoću čaja od cvjetova.
Što se tiče ljekovitosti, jaglaci su tradicionalno korišteni u narodnoj medicini. Proljetni jaglac (Primula veris) poznat je po svojim ljekovitim svojstvima, posebno korijenu, koji se koristi kao ekspektorans (potiče iskašljavanje) i antispazmodik (smanjuje grčeve). Također se koristi u pripremi čajeva i sirupa za liječenje kašlja, bronhitisa i drugih respiratornih problema.
Međutim, važno je napomenuti da se jaglaci mogu razlikovati u ljekovitim svojstvima ovisno o vrsti te da se prije bilo kakvog korištenja u medicinske svrhe preporučuje konzultacija s stručnjakom za biljnu medicinu ili ljekarnikom.
Zaštićena biljka
U Hrvatskoj je poznato oko deset vrsta među kojima su najčešći rani jaglac ili jastučasti jaglac, proljetni jaglac i visoki jaglac. Na Velebitu raste Kitajbelov jaglac, strogo zaštićena vrsta i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske.
Jaglaci (Primula spp.) nisu zaštićene biljne vrste. Međutim, postoji mnogo vrsta jaglaca, od kojih su neke ugrožene ili osjetljive na određenim područjima pa se stoga mogu naći na popisima zaštićenih vrsta u nekim državama ili područjima. Na primjer, u nekim europskim zemljama poput Njemačke, jaglaci (Primula spp.) mogu biti zaštićene u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti prirode. Za Hrvatsku, jaglaci nisu spomenuti kao zaštićene biljne vrste na nacionalnoj razini prema podacima dostupnim do mojeg posljednjeg ažuriranja.
Ako se jaglaci nalaze na području koje je zaštićeno ili ako planirate sakupljati ili koristiti biljke u medicinske svrhe, uvijek je važno provjeriti lokalne propise i zakonodavstvo o zaštiti prirode kako biste bili sigurni da se pridržavate svih relevantnih zakona i regulativa. Važno je napomenuti da su jaglaci u prirodi osjetljive vrste te ih treba promatrati i uživati u njima s pažnjom, posebno u njihovim prirodnim staništima.
POGLEDAJTE VIDEO: Što se događa s prirodom? 'Biljke moraju odgovoriti na promjene u okolišu. Najugroženije biljke su voćke'
