Mnogi Zagrepčani cijelo se ljeto bore s malenim, na prvi pogled jedva vidljivim, prozirnim bubicama koje im provaljuju u domove i lijepe se na odjeću i tijelo. Kakve su to napasti i ima li lijeka protiv njihova terora? Prije svega, morate znati s kime imate posla. Naime, riječ je o plataninoj mrežastoj stjenici te hrastovoj stjenici.
Platanina mrežasta stjenica (Corythucha ciliata) sitni je kukac iz porodice stjenica (Tingidae) poznat po svom destruktivnom utjecaju na platane, popularna ukrasna i sjenovita stabla u urbanim sredinama. Ovaj invazivni insekt potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je slučajno unesen krajem 20. stoljeća.
Platanina mrežasta stjenica u Hrvatskoj
Platanina mrežasta stjenica u Hrvatsku je stigla s trgovinom drvetom i biljnim materijalom, a njezino širenje potpomognuto je i prometom te urbanizacijom. Prvi put je zabilježena u Hrvatskoj početkom 21. stoljeća, a brzo se proširila zbog pogodnih klimatskih uvjeta i velikog broja platana u urbanim sredinama.
Najviše ih ima u Zagrebu zbog velikog broja platana u gradskim parkovima i drvoredima. Platana je popularno drvo u Zagrebu zbog svoje otpornosti na gradske uvjete i pružanja sjene, no upravo ta koncentracija platana čini Zagreb idealnim staništem za ovu stjenicu. Uz to, gusta urbanizacija i promet dodatno olakšavaju njezino širenje.
Zašto hrastove stjenice napadaju ljude?
Iako platanina mrežasta stjenica primarno napada stabla, poznato je da može uzrokovati iritacije kod ljudi. Razlog tome je što stjenice traže hranu i sklonište, a u nedostatku platana ili kada su gusto naseljene, mogu doći u kontakt s ljudima. Njihov ugriz nije opasan, ali može izazvati svrbež, crvenilo i iritaciju kože, što je posebno neugodno u ljetnim mjesecima kada su ljudi češće na otvorenom.
Platanina mrežasta stjenica najaktivnija je u toplim mjesecima, od kasnog proljeća do rane jeseni. Tijekom zimskih mjeseci, stjenice se povlače u pukotine kore drveća ili druge zaklonjene prostore gdje preživljavaju niske temperature. S prvim toplijim danima, ponovno postaju aktivne i započinju svoj ciklus hranjenja i razmnožavanja.
Kako se obraniti od ovih stjenica?
Za zaštitu od platanine mrežaste stjenice, preporučuje se nekoliko mjera:
- Upotreba insekticida: Prskanje platana insekticidima može smanjiti populaciju stjenica, no treba paziti na ekološki prihvatljive proizvode i mjere zaštite okoliša.
- Redovito održavanje drveća: Redovito orezivanje i održavanje platana može smanjiti broj skrovitih mjesta za stjenice.
- Zaštita kože: Tijekom najaktivnijih mjeseci, preporučuje se nošenje dugih rukava i korištenje repelenta kako bi se smanjio rizik od ugriza.
Što je hrastova stjenica?
Hrastova stjenica (Corythucha arcuata) je invazivni kukac iz porodice stjenica (Tingidae) koji, poput svoga gore spomenutog kolege, potječe iz Sjeverne Amerike. Ona predstavlja ozbiljnu prijetnju za hrastove šume i urbana područja gdje hrastovi rastu.
Hrastova stjenica je mala, duga svega 3-4 mm. Ima prepoznatljivo mrežasto tijelo koje je prozirno ili bijelo sa smeđim i crnim točkama. Krila su čipkasta i često prekrivaju cijelo tijelo, dajući joj karakterističan izgled. Njihova jaja su mala, okrugla i smeđa, a najčešće ih polažu na donju stranu hrastovih listova.
Razlike između hrastove i platanine mrežaste stjenice
Iako su obje vrste slične po izgledu i pripadaju istoj porodici, postoji nekoliko ključnih razlika između hrastove stjenice i platanine mrežaste stjenice:
- Domaćin
Hrastova stjenica napada isključivo hrastove vrste, ali može se pronaći i na drugim listopadnim drveću poput kestena. S druge strane, platanina mrežasta stjenica specifično napada platane, koje su česte u urbanim sredinama.
2. Izgled
Hrastova stjenica ima smeđe i crne točke na prozirnim, čipkastim krilima, a tijelo je također mrežasto. Plataninu mrežastu stjenicu karakterizira bijelo tijelo s tamnim točkama i mrežastim krilima, no boje su manje kontrastne nego kod hrastove stjenice.
3. Oštećenja na lišću
Hrastova stjenica uzrokuje žućenje i smeđenje listova, što može dovesti do preranog opadanja lišća. Oštećenja su vidljiva kao bijele točkice na listovima koje kasnije prelaze u veće smeđe mrlje. Nakon najezde platanine mrežaste stjenice listovi platane postaju žuti, a zatim smeđi, što može izgledati kao opečeni rubovi ili mrlje.
4. Prisutnost u Hrvatskoj
Hrastova stjenica relativno je nova u Hrvatskoj, ali se brzo širi u hrastovim šumama. Platanina mrežasta stjenica prisutna je u urbanim sredinama s velikim brojem platana, posebno u Zagrebu.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrastovih mrežastih stjenica sve više, što se događa?
