Vlada ovih dana pregovara s trgovcima oko smanjenja cijena, a najavljen je i peti paket mjera pomoći građanima u vrijednosti pola milijarde eura. Vlada u slučaju nepostizanja dogovora ima na raspolaganju i mehanizme poput selektivne primjene subvencija, proširenja liste zamrznutih proizvoda... No, istovremeno trgovci već dugo koriste prilično učinkovitije oružje kojim nas tjeraju da trošimo više, i to ne samo da ne primijetimo, nego smo još i sretni zbog sjajne prilike koju smo ulovili.
Oxford College of Marketing je objavio video u kojem prikazuju sedam temeljnih trikova koje trgovine koriste - tako da možete biti oprezni sljedeći put kad idete u kupovinu. Naravno, tu je još čitav niz trikova - od suptilnih poput glazbe ili rebrastog tepiha na ulazu kako bi vas usporili, do onih očitih poput planiranog rasporeda i smještaja na policama, ali Oxford je izdvojio one kojima se najteže oduprijeti.
Mamac cijena
Prva stavka na popisu je "mamac cijena", što je kada trgovine nude "treću, manje privlačnu opciju kako bi vas izmanipulirale da kupite najskuplju opciju. "Srednja opcija djeluje kao 'mamac', čineći veću opciju najboljom vrijednošću."
Jedna žena, koja objavljuje pod imenom pokazala je primjer male kokice za četiri dolara, srednje za 6,50 dolara i velike za sedam dolara. Napisala je: "U ovom scenariju, ako ste prosječna osoba, odlučit ćete se za veliku jer za 50 centi više osjeća se kao značajno bolja ponuda od srednje."
Konkurentske opcije
6. Udubljena konzervirana hrana: Konzervirani proizvodi stoje u redu u vašoj smočnici dulje od većine prehrambenih proizvoda, ali nisu svi konzervirani proizvodi sigurni za duže držanje. Mogu se dogoditi udubljenja i udarci, posebno ako se limenkama grubo rukuje tijekom transporta, a USDA savjetuje izbjegavanje limenki s dubokim udubljenjima "u koje možete zabiti prst". Tada u limenku mogu ući potencijalno štetne bakterije koje mogu uzrokovati botulizam. Isto vrijedi i za sve limenke ili staklenke koje su ispupčene na stranicama ili poklopcima.
Jeste li se ikad pitali zašto možda vidite dva aparata za prodaju kave jedan pored drugog ili zašto je jedan lanac brze prehrane postavljen odmah do drugog? Strogo razumno gledano, logično bi bilo odmaknuti ih što dalje pa bi svi gladni ljudi na jednoj lokaciji išli na ćevape, a na drugoj na burger, umjesto da pola svojih mušterija gube. No čovjek, osobito gladan, nije razumno nego prije svega emotivno stvorenje. Škola marketinga kaže da "ponuda dviju opcija mijenja vaš način razmišljanja sa 'želim li ovo kupiti' na 'koju želim više kupiti?'" To zapravo može koristiti i markama i može značiti "više prodaje za sve."
Baader-Meinhof fenomen
Jeste li primijetili da su se ovog ljeta svugdje počele pojavljivati reference na Barbie? Sljedeći trik poznat je kao "Baader-Meinhof fenomen" ili "fenomen učestalosti." Škola objašnjava: "Kad prvi put primijetite neku novu ili neobičnu stvar, počinjete je viđati svugdje" i to je zbog "pojačane svijesti i selektivne pažnje."
Efekt kazina
Mnoga kasina nemaju prozore, pa kladioničari "izgube osjećaj za vrijeme." Ista strategija koristi se i u velikim supermarketima. Stručnjaci kažu: "Supermarketi su to shvatili i obično imaju prozore samo na prednjem dijelu trgovine kako bi vas natjerali da više vremena provedete unutra kupujući."
Antropomorfizam
Mnoge velike marke stvaraju likove od povrća ili slatkiša, i to ne samo one koja su namijenjene djeci. To nije slučajnost, jer je "vjerojatnije da ćete se povezati s markom koja ima ljudsko lice." Naveli su primjer M&M-a s različitim likovima i rekli: "Antropomorfne maskote se više pamte."
Iluzija ograničene dostupnosti
Ako ste ikad osjetili paniku na rasprodaji ili kad trgovine kažu da nestaju proizvodi, to je često namjerno. To je zato što "ograničena dostupnost proizvoda može povećati njegovu percipiranu vrijednost." Ako web stranica kaže da imaju samo tri majice na zalihi, "vjerojatnije ćete kupiti tu majicu sada jer je percipirate kao rijedak proizvod."
Sidrenje
Kad trgovine imaju rasprodaju, obično to znate iz mnogih natpisa koji vas podsjećaju posvuda. Tehnika "sidrenja" je "kognitivna pristranost gdje se jako oslanjate na prvu informaciju koju dobijete." Škola objašnjava: "Artikli na rasprodaji percipiraju se kao odlična ponuda, čak i ako potrošite više nego što ste prvotno bili voljni."
