Istraživači su otkrili da Zemlja postaje sve više zatamnjenija, a za to su vjerojatno krive klimatske promjene. Kako se oceani sve više zagrijavaju, čini se da stvaraju manje svijetlih oblaka, što znači da se manje sunčeve svjetlosti reflektira natrag u svemir, a to još više zagrijava planet, piše Science Alert.
Istraživači su mjerili reflektivnost ili "albedo" Zemlje promatrajući sjaj zemlje koji osvjetljava Mjesec. Prikupljeno je gotovo 20 godina podataka, od 1998. do 2017.
Mjerenja su pokazala da Zemlja sada reflektira oko pola vata manje svjetla po kvadratnom metru u usporedbi s 1998. godinom, što je ekvivalent 0,5 posto smanjenja Zemljine reflektivnosti. Ukupno, naš planet reflektira oko 30 posto sunčeve svjetlosti koja do njega dopire.
"Pad albeda toliko nas je iznenadio kada smo analizirali posljednje tri godine podataka nakon 17 godina gotovo ravnog albeda", rekao je teoretski fizičar Philip Goode s Tehnološkog instituta New Jersey.
Što uzrokuje zatamnjenje?
Svjetlina Zemlje ovisi i o količini sunčeve svjetlosti koja doseže do nje i o reflektivnosti planeta. Ova studija je pokazala je da ova dva faktora nisu u tandemu, tako da nešto na Zemlji uzrokuje zatamnjenje, osobito posljednjih godina.
Satelitska mjerenja koja je proučio istraživački tim, ukazuju na to da je smanjenje sjajnih, reflektirajućih, nisko ležećih oblaka iznad istočnog Tihog oceana značajno pridonijelo smanjenju Zemljine svjetline.
A sve je to vjerojatno povezano s klimatskim promjenama. U istim područjima gdje se svijetli oblaci prorjeđuju, temperature površine oceana rastu, što je vjerojatno uzrokovano preokretom klimatskih uvjeta koji se nazivaju Pacifička dekadna oscilacija.
"[Zemljin albedo] bitna je odrednica zemljine klime, budući da u najširem smislu promjene klime proizlaze iz istovremene evolucije solarnog intenziteta, albeda Zemlje i izolacije staklenika", pišu istraživači u svom objavljenom radu .
Događa se upravo suprotno
Očitanja Zemljinog sjaja preuzeti su sa solarnog opservatorija Big Bear u Kaliforniji te je ukupno prikupljeno oko 1500 noći upotrebljivih podataka. Svjetlo Zemlje je opisao Leonardo da Vinci u 16. stoljeću.
Oblaci, voda, led, šume, pustinje i sve druge vrste zemljišta različito reflektiraju sunčevu svjetlost, pa je istraživačima potrebna velika zbirka podataka kako bi izveli zaključke. Ljudsko zagađenje također može utjecati na očitanja.
Istraživači pozivaju na opsežnija mjerenja u narednim godinama. Nadali su se da bi zagrijavajući planet mogao stvoriti veći albedo i tako umanjiti dio zagrijavanja, ali čini se da se događa upravo suprotno, piše Science Alert.
