Mlađe generacije odrastat će u mnogo drugačijem svijetu od svojih roditelja - i to bez vlastite krivnje. U usporedbi s ljudima rođenima 1960. godine, niz novih modela sugerira da će djeca rođena nakon 2010. u prosjeku doživjeti četiri puta više ekstremnih klimatskih događaja u životu, i to samo ako globalno zagrijavanje zadržimo na 1,5 Celzijeva stupnja, pragu koji se približava prebrzo.
Nedavno izvješće Ujedinjenih naroda već stavlja svijet na put da se zagrije za 2,7 stupnjeva do kraja stoljeća, a prema novim modelima taj će dodatni stupanj biti eksponencijalno katastrofalan, piše Science Alert.
Ako se svijet zagrije za 3 Celzijeva stupnja do 2100, godine, autori predviđaju da će prosječni šestogodišnjak doživjeti dvostruko više požara i ciklona, tri puta više riječnih poplava, četiri puta više propalih usjeva, pet puta više suša, i 36 puta više toplinskih valova od prethodnih generacija.
"Naši rezultati ističu ozbiljnu prijetnju sigurnosti mladih generacija i pozivaju na drastično smanjenje emisija kako bi se zaštitila njihova budućnost", pišu autori.
Rezultati su daleko od savršenih
Kako se klimatska kriza nastavlja, sve više dokaza ukazuje na to da će ekstremni vremenski događaji poput uragana, ciklona i požara postati sve učestaliji, a možda i ozbiljniji. Nova studija prva je koja predviđa kako će mlađe generacije osobno biti pogođene ovim prijetećim katastrofama tijekom svog života.
Kako bi to izračunali, istraživači su stvorili modele koji uključuju tri tijeka informacija: podatke o globalnoj populaciji, poput rasta populacije i prosječnog životnog vijeka; projekcije za šest ekstremnih vremenskih događaja, uključujući požare, ciklone, riječne poplave, propadanje usjeva, suše i toplinske valove; kao i buduće klimatske scenarije koje je sastavilo Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC).
Rezultati su daleko od savršenih, ali oni su važan korak u identificiranju razlika u "međugeneracijskim nejednakostima".
Na primjer, dijete rođeno 2020. godine može se nadati znatno većem broju vrućina tijekom svog života. No, iznos će ovisiti o tome koliko ograničavamo štetne emisije. Osoba rođena 1960. doživjet će oko četiri toplinska vala tijekom svog života, dok će današnja djeca doživjeti oko 18 - ako je zagrijavanje ograničeno na 1,5 stupnja, ili 22 - ako se zagrijavanje podigne na 2 stupnja.
Ipak postoji i jedna dobra vijest
Sa scenarijem "poslovanja kao i obično" - koji će dovesti do porasta između 2,6 i 3,1 stupanj - oni rođeni 2020. doživjet će oko 30 toplinskih valova u svom životu, sedam puta više od onih rođenih 1960. godine.
Za djecu koja žive u dijelovima globalnog juga, brojke su posebno zabrinjavajuće. U usporedbi s ljudima koji su živjeli prije industrijske revolucije, predviđa se da će oni koji su rođeni 2020. godine u podsaharskoj Africi doživjeti u prosjeku gotovo 6 puta ekstremnije klimatske događaje u svom životu.
Po svoj prilici, autori kažu da je čak i to - podcjenjivanje. Uostalom, podaci uneseni u njihove modele ne uključuju sporo započete katastrofe poput obalnih poplava iz rastućih mora i ne uzimaju u obzir mogućnost da bi klimatski događaji mogli postati ozbiljniji, ali i učestaliji. Štoviše, višestruka izloženost klimatskim katastrofama u jednoj godini brojala se samo kao jedna.
Dobra vijest je da ako se zagrijavanje može ograničiti na 1,5 stupnja, istraživači smatraju da se teret ekstremnih vremenskih prilika na djeci može "značajno smanjiti".
Djecu osuđujemo na 'smrtonosnu budućnost'
Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, na primjer, doživotna izloženost ekstremnim vremenskim prilikama mogla bi pasti za nevjerojatnih 40 posto među mlađim generacijama, ali samo ako ispunimo najstrože težnje Pariškog klimatskog sporazuma. Ako želimo da to bude naša stvarnost, moramo promijeniti smjer - i to brzo!
Prateće izvješće o modelima, koje je objavila organizacija Save the Children, potiče bogate zemlje diljem svijeta da ograniče globalno zagrijavanje na 1,5 stupnja i ulažu na načine koji će pomoći djeci da se prilagode klimatskoj krizi i novim ekstremima njihove budućnosti. U suprotnom, kaže izvršna direktorica Inger Ashing, svojoj ćemo djeci ostaviti "smrtonosnu budućnost".
"Klimatska kriza u svojoj je srži kriza s pravima djeteta", nastavlja Ashing. "Moramo ukinuti svoju ovisnost o fosilnim gorivima, postaviti mreže financijske sigurnosti i podržati najteže pogođene ljude. To možemo preokrenuti - ali moramo slušati djecu i prijeći u akciju. Ako je zagrijavanje ograničeno na 1,5 stupnja, postoji daleko veća nada u svijetlu budućnost za djecu koja se još nisu ni rodila."
Studija je objavljena u časopisu Science.
