Sociopat, stručno poznat kao osoba koja ispunjava kriterije za antisocijalni poremećaj ličnosti (APL), termin je koji se koristi za opisivanje pojedinca s poremećajem ličnosti koji pokazuje agresivno, nasilno ili neugodno ponašanje prema drugima.

Osobama s ovim poremećajem često nedostaje empatije i teško razlikuju dobro od zla. U svakodnevnom životu, sociopat može biti vaš kolega, romantični partner ili član obitelji, no kako prepoznati ovaj tip poremećaja ličnosti i što učiniti ako se s njime susretnete? Prema pisanju časopisa HELLO!, ključ je u prepoznavanju dosljednih obrazaca ponašanja.

Što je sociopat?

"Kada koristimo izraz sociopat, zapravo govorimo o nekome tko odgovara kriterijima za antisocijalni poremećaj ličnosti (APL), što je dijagnoza koju koristimo u kliničkoj psihologiji i psihijatriji", objašnjava dr. Jo Stuart, klinička psihologinja. "I psihopatija i sociopatija danas spadaju pod ovu širu kategoriju."

Dr. Stuart pojašnjava kako su ova dva pojma izvorno bila odvojena. Početkom 20. stoljeća, "psihopatija" je opisivala osobe koje su djelovale šarmantno i inteligentno, ali im je nedostajalo savjesti i empatije. Kasnije se "sociopatija" koristila za opisivanje sličnih osobina koje su se, kako se smatralo, razvile pod utjecajem društvenih ili okolišnih čimbenika, poput traume ili zanemarivanja. Tek objavom Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-III) 1980. godine, oba su pojma objedinjena pod jednim nazivom: "antisocijalni poremećaj ličnosti".

Osoba s APL-om pokazuje dugoročne obrasce ponašanja koji uključuju "ponavljano kršenje zakona, obmanjivanje ili iskorištavanje drugih, impulzivnost ili agresivnost, neodgovorno ponašanje te pokazivanje malo ili nimalo kajanja". Stručnjaci naglašavaju da se ne radi o jednoj lošoj odluci, već o "dosljednom zanemarivanju prava i dobrobiti drugih", koje najčešće počinje u adolescenciji i nastavlja se u odrasloj dobi.

Foto:

Koja je razlika između sociopata i psihopata?

Iako se oba pojma danas svrstavaju pod isti poremećaj, razlika se očituje u uzroku i načinu reakcije. Dok se psihopatija više povezuje s genetikom, smatra se da je sociopatija uzrokovana okolišnim čimbenicima. Energična, iracionalna i impulzivna priroda sociopata ono je što ih razlikuje od hladne i proračunate prirode psihopata.

"Za razliku od psihopata, koji su skloni biti smireni, hladni i proračunati, sociopati su impulzivni, nestalni i emocionalno reaktivni, što ih čini mnogo nepredvidljivijima", otkriva dr. Stuart.

"Općenito se smatra da se sociopatija više razvija pod utjecajem okoline nego genetike. Mnogi sociopati odrasli su u nestabilnim ili zastrašujućim uvjetima, često uz zanemarivanje, zlostavljanje ili emocionalnu deprivaciju, te nikada nisu naučili kako suosjećati ili upravljati emocijama", dodaje stručnjak.

Jedna teorija kaže da su rano u životu naučili da je jedini način da zadovolje svoje potrebe kroz kontrolu, manipulaciju ili agresiju. Ako su takvo ponašanje vidjeli kod odraslih oko sebe, to je postala njihova verzija funkcioniranja svijeta. Međutim, ključno je zapamtiti da većina ljudi koja doživi traumu ne razvije sociopatske osobine.

Foto:

Sedam simptoma sociopata

Odnosi sa sociopatima mogu biti zbunjujući i emocionalno iscrpljujući jer su skloni mijenjati svoje ponašanje. Ono što započne kao interakcija sa šarmantnom osobom, ubrzo se pretvara u igru nepredvidivog ponašanja, prebacivanja krivnje i vrtloga kaosa. Prema klinici Mayo, sedam najčešćih simptoma povezanih sa sociopatijom su:

1. Sklonost obmanjivanju: Često laganje, korištenje lažnih imena i varanje drugih za osobnu korist.
2. Impulzivnost: Donošenje odluka bez razmišljanja o posljedicama.
3. Agresivnost: Sklonost fizičkim sukobima i iritabilnost.
4. Zanemarivanje sigurnosti: Bezobzirno ponašanje prema vlastitoj i tuđoj sigurnosti.
5. Neodgovornost: Ponavljajuće neispunjavanje radnih ili financijskih obveza.
6. Nedostatak kajanja: Ravnodušnost ili racionaliziranje povređivanja ili zlostavljanja drugih.
7. Nepoštivanje društvenih normi: Ponavljano kršenje zakona i društvenih pravila.

Profesorica Jo Clarke, bivša forenzička psihologinja, ističe na što treba obratiti pozornost ako sumnjate da je netko u vašoj okolini sociopat: "Jedan od glavnih znakova je površinski šarm. To je kada je netko pažljiv, daje komplimente i pomaže, ali samo dok mu to služi. Druga osobina je patološko laganje, odnosno laganje radi samog laganja, bez osjećaja srama kada se u laži uhvati."

"Sociopati također pokazuju grandiozno ponašanje, prisvajajući nevjerojatne 'činjenice' o sebi. Nedostatak emocionalne dubine još je jedan alarmantan znak. Mogu biti i izrazito manipulativni: rade ili govore stvari isključivo kako bi zadovoljili vlastite potrebe, bez obzira na cijenu koju drugi plaćaju", dodaje profesorica Clarke.

PRAVO ČUDOVIŠTE /

Ljubomora je normalna, no može biti i destruktivna: Evo kako si pomoći i sačuvati vezu

Što učiniti ako sumnjate da poznajete sociopata?

Jednom kada prepoznate da možda imate posla sa sociopatom, postoji nekoliko načina na koje se možete zaštititi. Dr. Jo Stuart naglašava: "Ono što je najvažnije, posebno za one koji se nađu u takvim odnosima, jest kako se zbog te osobe osjećate. Pitanje nije 'Što su oni?', već 'Kako se ja osjećam kada sam u njihovoj blizini?'"

Ako se stalno osjećate iscrpljeno, anksiozno ili zbunjeno, to je često znak da veza nije zdrava. Najteži korak, pogotovo kada se radi o nekome koga volite, jest prepoznati razliku između osobe koja vas podržava i one koja u konačnici šteti vašoj dobrobiti.

Profesorica Jo Clarke dodaje ključan savjet: "Moj glavni savjet je održavanje vrlo strogih granica. Također, ne morate osporavati njihovo ponašanje, samo ga priznajte sebi i nemojte ga shvaćati osobno. Zapamtite, bilo kakvi komplimenti, kritike i proturječnosti dolaze od sociopata i ne govore ništa o vama. Shvaćanje takvog ponašanja osobno omogućuje mu da postane vrlo štetno."

POGLEDAJTE GALERIJU

IZNENADIT ĆETE SE /

Neke od njih sadrže opasne toksine: Ove 23 namirnice ne biste trebali jesti sirove

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'