Psihijatar Robert Waldinger direktor je Harvardske studije za razvoj odraslih, jedne od najdužih i najkompletnijih studija života odraslih osoba ikada provedenih.
Studija je slijedila dvije grupe bijelih muškaraca punih 75 godina, počevši od 1938. U jednoj su se grupi nalazili studenti druge godine Sveučilišta Harvard, kao dio 'Velike Studije' koju je vodio harvardski psihijatar George Vaillant, dok je u drugoj bilo 456 dječaka koji su odrasli u centru Bostona, kao dio 'Velike Studije' koju je vodio profesor prava na Harvardu Sheldon Glueck.
Znanstvenici su proučavali muškarce tijekom njihovih života (uključujući kvalitetu braka, zadovoljstvo poslom i društvene aktivnosti) svake dvije godine, te pratili i njihovo fizičko zdravlje (uključujući roendgensko promatraje prsa, analizu krvi, urina, i endokardiograme) svakih pet godina.
Došli su do jednog glavnog otkrića - dobri međuljudski odnosi čine nas sretnijima i zdravijima.
Waldinger je naveo tri ključne stvari o sreći:
1. Bliske veze
Muškarci iz obje grupe studije koji su bili bliski s obitelji, prijateljima ili zajednicom općenito su bili sretniji i zdraviji od manje društvenih ispitanika. Uz to su i živjeli duže. Za usporedbu, ljudi koji su rekli da su usamljeni bili su manje sretni. Bili su i goreg mentalnog i fizičkog zdravlja.
Pregled desetaka sličnih studija obavljen 2014. sugerira kako usmljenost može štetiti pravilnom mentalnom funkcioniranju, snu i općenitom dobrom osjećanju, što opet povećava rizik od bolesti i smrti.
2. Kvaliteta (ne kvantiteta) veza
Nije bitno samo da održavate veze s drugima. Bračni partneri koji su rekli da se stalno svađaju i osjećaju jako slabu uzajamnu privrženost (što su autori studije definirali kao 'brakovi viskog konflikta') bili su u stvari manje sretni od ljudi koji uopće nisu bili u braku, otkrilo je istraživanje.
Ali izglada da učinak kvalitete veze ovisi o dobi. Studija objavljena 2015. godine, a koja je pratila ljude 30 godina otkrila je kako je broj veza koje ljudi održavaju čak i bitniji za ljude u dvadesetima, ali kvaliteta veze dobiva veći učinak na psihološko i društveno stanje nakon što ljudi uđu u tridesete.
3. Stabilni brakovi u kojima se partneri podržavaju
Biti društveno povezan s drugima nije dobro samo za naše fizičko zdravlje. Pomaže nam i u odlaganju mentalnog propadanja. Ljudi koji su bili u braku bez da su se u međuvremenu razvodili, rastavljali, ili imali 'ozbiljne probleme' do 50. godine života poslije su rješavali memorijske testove bolje od onih čiji brakovi nisu bili tako dobri, otkrila je harvardska studija.
I druga istraživanja podržavaju to. Tako je studija iz 2013. otkrila kako je brak, među drugim faktorima, bio povezan s manjim rizikom od blažih kognitivnih poremećaja i demencije.
Sve to sugerira kako su jake veze kritične za naše zdravlje.
Društvo jako naglašava bogatstvo i koncentriranje na posao, kaže Waldinger. "Ali opet i opet, tijekom svih ovih 75 godina, naša je studija pokazala kako su najbolje prolazili ljudi koji su se koncentrirali na veze s obitelji, s prijateljima, sa zajednicom."
Bisiness Insider/Magazin.hr
