Procjena je da čak do 50% proizvedene hrane završi u smeću. Budite dio promjene i smanjite bacanje hrane u svom kućanstvu.
Bacanje hrane koju nismo na vrijeme potrošili izaziva nelagodu i osjećaj krivnje. Ne bez razloga. Nešto što je završilo u smeću možda ste još jučer ili prekjučer mogli iskoristiti, a ovako ste bacili, ne samo dio novca koji ste za taj proizvod izdvojili, nego i nešto što je vrlo dragocjeno i na čemu treba biti zahvalan – hranu. No problem bacanja hrane ima mnogo širi kontekst i veći doseg nego što mislimo kad bacimo komad starog peciva ili pokvareni sir.
Svijest o ekologiji, potrebi očuvanja okoliša, kao i odgovornije ponašanje prema vlastitom planetu polako i sigurno sve se više razvija. Većini ljudi više ne treba posebno objašnjavati važnost recikliranja i razdvajanja staklene ambalaže od plastike, poklanjanja stare odjeće ili odlaganja starog papira u za to predviđene kontejnere. Pa čak i navika da svaki put kada odemo u trgovinu sa sobom nosimo platnenu torbu umjesto da kupujemo novu plastičnu vrećicu. Sve je to dio zero waste načela, odnosno načina života s nula otpada, a važan dio te filozofije jest i ideja da bacanje hrane svedemo na najmanju moguću mjeru.
Prema nekim procjenama, nevjerojatnih pedeset posto globalno proizvedene hrane završi kao otpad. Ovaj podatak šokantan je sam po sebi, ali ako smo svjesni činjenice da i u našoj okolini postoji mnogo ljudi na rubu gladi, to bi trebalo biti dovoljno da nas pokrene da i sami pokušamo nešto učiniti.
Kako vi možete doprinijeti?
Prije svakog odlaska u trgovinu po namirnice zavirite u hladnjak. Tako vam se neće dogoditi da u košaricu automatizmom stavite neke proizvode koje već imate i tako ćete izbjeći gomilanje lako pokvarljive hrane, poput mesa i mliječnih proizvoda. Napravite okvirni plan prije odlaska u trgovinu, uskladite ga s onim što već imate na raspolaganju i složite si tjedni meni. Iako mnogima sama ideja pripreme tjednog plana zvuči naporno, za to vam je potrebno samo desetak minuta a poštedjet će vas zamornog svakodnevnog razmišljanja – “što kuhati danas”.
Takav pristup organizaciji nabavke i pripreme hrane ima višestruke koristi. Jednostavne promjene navika rezultirat će manjim bacanjem hrane i pozitivno se odraziti na vaš kućni budžet. Osim toga, potaknut će vas da razmislite o nekim novim receptima i pripremama hrane i obogatiti vašu prehranu nekim novim delicijama, pa čak i dovesti do zdravijeg režima prehrane u cjelini. Jer ako, primjerice, iskoristite smežurano voće i napravite od njega voćni frape, vrlo vjerojatno ćete pojesti manje nezdravih grickalica.
Kupujte na akcijama. Trgovački lanci često organiziraju akcijsku prodaju proizvoda kojih na skladištu ima previše i najvjerojatnije se neće prodati na vrijeme. Ne samo da ćete uštedjeti novac, nego ćete dati svoj doprinos smanjenju bacanja hrane i pritom se zbog toga bolje osjećati.
Zanimljivi recepti koje možda još niste isprobali
Ako ste u hladnjaku pronašli smežuranu papriku, mrkvu s nekoliko crnih točkica ili malo uvenuli špinat, nemojte to baciti. I takvo povrće se može upotrijebiti za pripremu smoothieja, juha ili različitih složenaca. Naranča koju ste kupili se smežurala? Iscijedite je u zdravi sok. Od banane koja je potamnila i više ne izgleda primamljivo za jelo možete pripremiti ukusne deserte, poput banana breada ili zdrave i fine keksiće od zobi i banane.
Kruh koji više nije svjež možete upotrijebiti za ukusan tost, a komad kruha možete dopola izrezati na šnite, preliti ga mješavinom maslinovog ulja, češnjaka, dodati začine poput bosiljka ili origana i u pećnici napraviti savršeno ukusne i hrskave bruschette. Ako ste skuhali previše juhe koja se nije pojela, možete je iskoristiti kao temeljac za umake, pripremu rižota ili podlijevanje pečenja. Nemojte bježati od zamrzavanja. Zamrzavanjem se čuva kvaliteta namirnice i sprječava razmnožavanje mikroorganizama koji dovode do kvarenja. Pritom vodite računa da na posudu u koju ste stavili hranu za zamrzavanje napišete što se nalazi u posudi, kao i točan datum zamrzavanja.
Ljudi i tvrtke koje povezuje ista misija
Povežite se s ljudima i tvrtkama koji odgovornim ponašanjem žele doprinijeti zero waste cilju. Na internetu postoje zajednice ljudi koje razmjenjuju savjete i recepte kako malim promjenama u načinu života napraviti veliki pomak prema smanjenju otpada i odgovornijem ponašanju prema okolišu i svijetu koji nas okružuje. Također, mnoge kompanije shvatile su važnost ovoga cilja te aktivno provode različite projekte kojima žele reducirati problem bacanja hrane i na taj način čine razliku.
Primjer takvog društveno odgovornog djelovanja imamo i u Hrvatskoj: trgovački lanac Kaufland već godinama kontinuirano donira hranu. Zaposlenici poslovnica Kauflanda diljem Hrvatske svakog tjedna odvajaju proizvode koji su pred istekom roka trajanja te ih šalju logističko-distributivnom centru, gdje ih Caritas Zagrebačke nadbiskupije preuzima i dalje raspoređuje korisnicima pučkih kuhinja i domova te ostalim korisnicima na svojem području.
S nadbiskupijskim i biskupijskim Caritasima i gradskim društvima Hrvatskog Crvenog križa Kaufland ima dogovoreno preuzimanje donacija svježih namirnica, dakle voća, povrća i pekarskih proizvoda dva puta tjedno u poslovnicama. Tako je u 2020. godini donirano više od 80 tona voća i povrća onima kojima najviše treba.
Osim donacijama, u Kauflandu se protiv bacanja namirnica bore već pri samom naručivanju prehrambenih proizvoda. Prije narudžbe provjeravaju koju količinu pojedinog proizvoda poslovnice trebaju kako bi naručene količine odgovarale potrebama kupaca i na taj način osiguravaju uvijek svježe i kvalitetne namirnice.
Upravo malim stvarima, navikama u svakodnevnom načinu života i podržavanjem tvrtki koje isto tako razmišljaju možemo na duge staze utjecati na pozitivne promjene u vlastitom okruženju, okolišu i kvaliteti života. I zato treba početi već danas.
Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Kaufland prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a
