S dolaskom hladnijeg vremena i zime ponovno kreće i sezona gripe. O tome kolika je incidencija gripe ove godine i kakvo je općenito stanje na terenu razgovarali smo s prof. dr. sc. Rokom Čivljakom, pročelnikom Zavoda za aktutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
„Gripa je veliki javnozdravstveni problem s kojim se svake godine susrećemo tijekom razdoblja epidemije gripe koja započinje u jesen, a traje sve do kasnog proljeća. Zato je zovemo epidemijskom bolesti, što znači da redovito nije prisutna u populaciji tijekom cijele godine, nego se javlja kao epidemija, samo tijekom zimskih mjeseci “, objašnjava profesor Čivljak.
Klinička slika i najčešće komplikacije gripe
„Ovogodišnja sezone gripe (sezona 2023./2024.) upravo je počela, a u Hrvatskoj je, zaključno s 3. prosincem 2023., službeno u HZJZ-u registrirano 107 slučajeva oboljelih od gripe, i to tek u desetak županija. Kao i drugih sezona, uobičajeno je incidencija gripe najveća u djece predškolske dobi“, dodaje.
„Kao što je i običaj s epidemijom gripe, ona prvo počinje ovako sporadičnom pojavom manjeg broja oboljelih diljem Hrvatske da bi tijekom prosinca prerasla u pravu epidemiju, što se očekuje i ove godine“, ističe prof. Čivljak. Iako se gotovo svake godine suočavamo s epidemijom gripe, mnogo ljudi na samom početku bolesti i dalje ne razlikuje simptome gripe od obične prehlade. Zamolili smo prof. Čivljaka da objasni kakva je klinička slika gripe i koje su sve moguće komplikacije od zaraze gripom.
„U mlađih osoba i prethodno zdravih, osobito onih bez komorbiditeta, gripa se najčešće očituje kao benigna, samoizlječiva bolest koja spontano prolazi za tri do sedam dana, najčešće bez značajnih komplikacija i posljedica. Uobičajeni simptomi su vrućica (ponekad jako visoka, i preko 40oC), opća slabost, glavobolja, jaki bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak apetita, ponekad povraćanje i proljev, a sve popraćeno i hunjavicom, grloboljom i kašljem, koji ponekad ne moraju biti prisutni u početku bolesti ili ponekad nisu ni tako jako izraženi“, kaže nam prof. Čivljak.
„Međutim, gripa predstavlja tešku, a ponekad i po život opasnu bolest u djece mlađe od dvije godine te u osoba starije životne dobi, poglavito u bolesnika s kroničnim bolestima. Gripa se u tih bolesnika očituje težom kliničkom slikom, bolest dulje traje, a bolesnici često razvijaju različite komplikacije“, upozorava naš sugovornik.
„Od gripe su najugroženije ove krajnje dobne skupine stanovništva – djeca i osobe starije životne dobi, osobito stariji od 65 godina. Uz njih, komplikacijama i težim oblicima bolesti sklone su i osobe koje boluju od astme, KOPB-a, kardiovaskularnih bolesti, hematoloških i onkoloških bolesti, dijabetičari, imunokompromitirani i drugi“, navodi prof. Čivljak.
Od komplikacija koje često prate gripu, kaže prof Čivljak, razlikujemo komplikacije koje su izazvane samim virusom gripe i one koje nastaju zbog promjena na sluznici dišnog sustava. „Od virusnih komplikacija najčešća je primarna virusna pneumonija (upala pluća) koja u rizičnim skupinama bolesnika može dovesti do zatajenja disanja i smrti. Virus gripe odgovoran je i za nastanak upale mišića (miozitis), posebice donjih ekstremiteta, zatim upalu moždanih ovojnica (meningitis), upalu srčanog mišića (miokarditis) i srčane ovojnice (perikarditis), a može doprinijeti i nastanku infarkta miokarda“, dodaje.
Gripa kao jedan od najčešćih uzroka smrti u zimskim mjesecima
„Sam virus gripe uništava sluznicu dišnog sustava čineći je podložnom za naseljavanje i razmnožavanje bakterija, što doprinosi razvoju tzv. sekundarne bakterijske upale pluća. Osim toga, dokazano je da bolesnici s kroničnim bolestima imaju i povišeni rizik razvoja invazivnih oblika pneumokokne bolesti, pneumokokne sepse i gnojnog meningitisa. Valja upozoriti i na povećani rizik nastanka drugih neinfektivnih komplikacija, kao što su akutni infarkt miokarda i moždani udar koji su višestruko češći u osoba za vrijeme ili neposredno nakon preboljenja gripe“, objašnjava.
Pitamo prof. Čivljaka kako se to odražava na zdravstveni sustav, odnosno, zašto je gripa takav izazov za cjelokupni zdravstveni sustav i zajednicu u cjelini. „Gripa je odgovorna za obolijevanje i smrtnost stanovništva tijekom zimskih mjeseci diljem svijeta i u zimskim mjesecima je jedan od najčešćih uzroka smrti, poglavito u starijih osoba. No uz to, posljedice gripe su i povećana stopa izostanaka iz škole te s radnog mjesta, brojne hospitalizacije, povećani zdravstveni troškovi. Primjerice, bolesnici s dijabetesom imaju od tri do šest puta veći rizik hospitalizacije, četiri puta veći rizik prijema u jedinicu intenzivnog liječenja te šest puta veći rizik smrti od gripe u odnosu na osobe bez dijabetesa“, pojašnjava.
Zašto u sezoni gripe raste potrošnja antibiotika?
Tijekom sezone gripe i prehlade redovito svjedočimo porastu potrošnje antibiotika. Kako je gripa virusna bolest, antibiotici ne pomažu u njenu liječenju, ali zato trend uzimanja, odnosno, propisivanja antibiotika zbog gripe ima mnogostruke negativne posljedice, prvenstveno na zdravlje pojedinaca.
„Za zdravstveni sustav, ali i dugoročno za zdravlje ljudi, osobito je važna povećana potrošnja antibiotika tijekom sezone gripe te mnoge druge negativne posljedice. Povećanim propisivanjem antibiotika, često neopravdanim, neminovno dolazi do porasta rezistencije bakterija na antibiotike, što za bolesnike konkretno znači da u budućnosti neće moći biti liječeni istim antibioticima jer oni više neće djelovati na uobičajene bakterije koje najčešće uzrokuju infektivne bolesti“, objašnjava.
"Cijepljenje smanjuje rizik od zaraze, kao i komplikacije i smrtni ishod"
Upitan koja je najbolja metoda za obranu od gripe, prof. Čivljak odgovara da je najbolja prevencija. „Najbolja je prevencija gripe. To podrazumijeva nespecifičnu zaštitu, kao što je, primjerice, održavanje zdravlja ispravnom prehranom i tjelesnom aktivnošću što doprinosi općenito održavanju zdravlja organizma i učinkovitosti našeg imunosnog sustava koji nas brani od svih infekcija, pa i od gripe. Uz to, u zimskim mjesecima treba izbjegavati zatvorene i zagušljive prostore, osobito one gdje se puši jer pušenje jako povećava sklonost i osjetljivost respiratornim infekcijama“, ističe. Također, osobe s respiratornim simptomima trebale bi izbjegavati kontakt s drugim osobama kada to nije nužno ili nositi masku radi smanjenja širenja virusa u okolinu, na druge ljude, dodaje.
„No danas je jedna od najvećih tekovina suvremene medicine i zdravstva cijepljenje. Cijepljenjem se može smanjiti rizik obolijevanja od gripe, kao i komplikacije i smrtni ishod. U slučaju razvoja bolesti potrebno je na vrijeme postaviti dijagnozu i potvrditi da se radi o gripi kako bi se osobama koje spadaju u rizične skupine na vrijeme uz simptomatske lijekove (one koji ublažavaju simptome bolesti – vrućicu, glavobolju, curenje nosa i grlobolju) ponudili i učinkoviti antivirusni lijekovi“, kaže prof. Čivljak.
Bolesti koje smo sprečavali cijepljenjem vraćaju se u sredinima s niskom stopom procijepljenosti
Nakon pandemije koronavirusom, primijećen je porast otpora prema cijepljenju. Pitali smo prof. Čivljaka je li taj otpor prisutan i kada je u pitanju cjepivo protiv gripe te kakvi su ove godine trendovi u pogledu odaziva na cijepljenje protiv gripe. „Koncem 20. i početkom 21. stoljeća pojavili su se, a s vremenom postali i jako glasni (iako ne u većini) tzv. antivakseri – osobe koje sumnjaju u sigurnost i učinkovitost cjepiva kao takvih, pa tako i cjepiva protiv gripe. Tome svakako doprinose i e-mediji kojima se brzo i lako šire informacije, pa tako i one o nuspojavama i štetnim učincima lijekova i cjepiva. Ali rekao bih da se još brže šire dezinformacije, koje neke needucirane ili nedovoljno educirane osobe olako prihvaćaju“, upozorava.
„Ako pogledamo koje se bolesti pojavljuju koje su se do sada uspješno sprečavale cijepljenjem, bolesti poput ospica, hripavca pa i gripe, vidimo da se te bolesti najčešće pojavljuju u županijama i sredinama s nižim stopama procijepljenosti“, ističe prof. Čivljak.
„Kada govorimo o gripi, treba istaknuti kako simptome slične gripi mogu prouzročiti i neki drugi respiratorni patogeni, i virusi i bakterije. Zato je važno govoriti o dokazanim slučajevima bolesti. Jer osobe se ponekad cijepe protiv gripe, nakon nekog vremena dobiju simptome slične gripi te pomisle da su dobili gripu (ili baš zbog cijepljenja ili zato jer je cjepivo neučinkovito) – i time argumentiraju upravo stav da se ubuduće ne cijepe. A možda su imali neku posve drugu bolest, uzrokovanu nekim drugim virusom ili bakterijom, a ne virusom gripe. Zato je po meni važno određenim mikrobiološkim testovima, najčešće brisom nazofarinksa, dokazati da se radi o virusu gripe ili nekom drugom virusu“, objašnjava.
Preko 80 posto hospitaliziranih su osobe koje se nisu cijepile
„S druge strane, i osobe koje su cijepljene uistinu mogu oboljeti od gripe – učinkovitost cjepiva kreće se ovisno o sezoni i pojedincu (dobi pojedinca, kroničnim bolestima i drugim faktorima) od svega 20 posto, pa čak i do 80 posto i nije svake godine ista. No ako cijepljena osoba i dobije gripu, manja je vjerojatnost da će razviti neku komplikaciju, završiti u bolnici i umrijeti od gripe u usporedbi s necijepljenim osobama. U tome je važnost cijepljenja, a ne samo u tome da gripu ne dobijemo“, objašnjava.
„Među bolesnicima koji su proteklih 10 godina bili hospitalizirani zbog gripe u našoj Klinici preko 80 posto ih je trebalo biti cijepljeno, a većina nisu bila cijepljena. To govori da bi većina onih koji će i ove godine oboljeti od gripe i završiti u bolnici trebala biti cijepljena, a nije. Da, većinu hospitaliziranih – njih čak preko 80 posto čine necijepljeni, a vrlo rijetko cijepljene osobe“, ističe.
Cijepljenje se preporuča svima
„Cijepiti se protiv gripe mogu svi. Cijepljenje nije obvezno, nego se svima preporuča s apelom da se u interesu izbjegavanja svih ranije navedenih posljedica gripe zaštite barem oni najugroženiji.
No HZJZ osigurava svake godine besplatne doze cjepiva namijenjene nekim prioritetnim skupinama za koje je važno da se cijepe – ili u interesu zaštite njih samih ili drugih. To su:
- osobe starije od 65 godina,
- pacijenti s kroničnim bolestima, posebice srca i pluća, uključujući i djecu, a posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući šećernu bolest), kroničnim bolestima bubrega, neurološkim i neuromuskularnim bolestima koje utječu na disanje, te osobe s oštećenjem imunološkog sustava (osobe s HIV infekcijom, oboljeli od malignih bolesti, osobe na dugotrajnoj terapiji kortikosteroidima, itd.),
- trudnice.
No kako bi zaštitili osobe iz svoje okoline, koje mogu biti jako podložne gripi, cijepljenje se preporuča i:
- zdravstvenim radnicima,
- radnicima domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
- kao i osobama koje su u bliskom kontaktu ili žive s osobama (kućni kontakti) za koje je cijepljenje preporučljivo, ali se ne mogu cijepiti zbog bilo kojeg razloga (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima preporučuje cijepiti osobe iz njihove bliske okoline“, zaključuje prof. Čivljak.
Sadržaj je nastao u suradnji sa SwixxBopharma d.o.o. prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a
PM-HR-2023-12-6775; Datum odobrenja 12/2023.
