Nakon tri godine završena je gradnja Pelješkog mosta koji je, osim bolje cestovne povezanosti juga s ostatkom Hrvatske, ujedno riješio problem prelaska graničnog prijelaza Bosne i Hercegovine u Neumu.
Naš najvažniji infrastrukturni projekt
Foto: TZ Dubrovačko-neretvanske županije
Još su u tijeku radovi na pristupnim cestama na kopnu i na poluotoku Pelješcu, a završetak ovih radova predviđa se za sredinu srpnja, kada bi most konačno trebao biti pušten u promet. Izgradnja ovog 2,4 kilometra dugog mosta predstavlja najvažniji infrastrukturni projekt u Republici Hrvatskoj. Osim bolje cestovne povezanosti i spajanja hrvatskog teritorija, Pelješki most otvara brojne mogućnosti razvoja za lokalno stanovništvo.
Još se čeka na dovršenje druge i treće faze radova koji se odnose na izgradnju pristupnih cesta. U drugoj fazi projekta radilo se na izgradnji ceste koja će povezivati mjesta Duboka - Sparagovići/Zaradeže. U trećoj fazi izgradnje pristupnih cesta planirana je izgradnja stonske obilaznice koja bi trebala biti gotova do kraja godine, što znači da je ukupni projekt izgradnje nove prometnice dugačak oko 32,5 kilometara. Naime, izvođači radova ističu kako stonsku obilaznicu čine još jedan veliki most od 500 metara preko stonskog kanala, a u okviru projekta građena su i četiri velika tunela te dva vijadukta.
Skratit će se vrijeme putovanja
Kada Pelješki most i prateća cestovna infrastruktura budu dovršeni, skratit će se vrijeme putovanja između dviju točaka državne ceste D8 s obje strane Neumskog koridora za ukupno 37 minuta, pa će nam taj dio puta osobnim automobilom umjesto dosadašnjih 59 minuta trajati svega 22 minute. Bolja povezanost ujedno će značiti i bolju opskrbu ovog dijela Hrvatske, a Pelješki most mogao bi pridonijeti ublažavanju demografskih i ekoloških problema na jugu Hrvatske. Izravna povezanost, koja neće ovisiti o meteorološkim prilikama, poput jakih vjetrova koji pušu u tom dijelu Hrvatske, i kraći put značit će i manje štetnih emisija za ovo ekološki vrijedno područje.
Foto: Shutterstock
Pelješki most nalazi se u vrlo osjetljivom i zaštićenom području Malostonskog zaljeva koji je uključen u ekološku mrežu Natura 2000 kojim se štite rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste i njihova staništa. Toga su bili svjesni autori projekta, Slovenac Marjan Pipenbaher i Jure Radić, koji su cijeli projekt realizirali u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. U razgovoru s medijima, Marjan Pipenbaher je objasnio kako je došao na ideju za dizajn mosta. U samo svitanje došao je na obalu Malostonskog zaljeva, kod mjesta Komarne, kako bi se suživio s prostorom i okolnom prirodom. Iz tog iskustva izrodila se inspiracija za monumentalni most koji se, usprkos svojoj veličini, savršeno stapa s okolinom. Na nedavno održanim Danima arhitekata u Dubrovniku objasnio je da je bilo ključno u dizajniranju naći pravu mjeru, imati osjećaj za lijepo te osjetiti prostor koji struktura od 70.000 kubika betona i 65.000 tona čelika neće narušavati.
No što to sve znači za putnike i za turizam juga Hrvatske?
Prije svega, bolju povezanost i kraće trajanje putovanja između turistički važnih središta, između Splita i Dubrovnika, te Splita, poluotoka Pelješca, otoka Korčule i Dubrovnika. Bolja povezanost znači i manje gužve na prometnicama koje su svake godine trn u oku domaćeg turizma.
Sadržaj donosimo u suradnji s TZ Dubrovačko-neretvanske županije.
