Na jučerašnji dan 1873. godine rođena je prva hrvatska profesionalna novinarka i književnica, Marija Jurić Zagorka.
Njezina životna priča definitivno je dostojna njezinih romana, a povodom obljetnice njezina rođenja donosimo vam deset fascinantnih detalja iz život jedne od najvećih hrvatskih književnica uopće.
- Školovala se i obrazovala u Lužnici s plemićkom djecom. Nastavila je obrazovanje u Varaždinu i kod sestara milosrdnica u Zagrebu, gdje se obrazovala za učiteljicu. Škola Sestara milosrdnica bila je najviši stupanj obrazovanja u to doba. S obzirom na brojne članke i istupe koje je imala, a koji se ni u kojem smislu nisu svidjeli vlastima, roditelji je pred maturu ispisuju iz škole. No, bila je toliko nadarena da Rauch želi financirati njeno daljnje školovanje u Zürichu u Švicarskoj, gdje su prvi dopustili ženama pristup visokom obrazovanju. Ipak, bila je poželjna udavača i roditelji su smatrali kako će biti najbolje ako je udaju.
2. Roditelji su je odlučili udati za 15 godina starijeg šefa željezničke postaje u Zaboku koji ju je često zlostavljao. Ona od njega bježi preodjevena u služavku, a on za njom raspisuje tjeralicu u kojoj piše da je umobolna.
Kip Marije Jurić Zagorke. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
3. Psihijatar u ustanovi u kojoj je bila zatočena shvatio je ipak da Zagorka govori istinu pa joj je odlučio pomoći u bijegu. Nakon toga ostaje u Zagrebu, a službeno se rastaje 1900. godine.
4. Ponovno se udala, ali za 11 godina starijeg čovjeka. Njegova obitelj nije podnosila ženu koja piše, koja sudjeluje u javnom životu i odijeva se kao muškarac. Takva nevjesta nije bila prikladna za tako uglednu obitelj, koliko god novca imala.
5. Bila je u vezi i s Rudolfom Habedušom Katedralisom, s kojim je prekinula jer joj je ukrao ideju za roman, ali i s Jankom Matkom. I jedan i drugi su bili oko dvadesetak godina mlađi od nje.
6. Iako je službeno marginalizirana, Zagorku su i za vrijeme njezina života jednostavno obožavali. Dolazili su na Dolac samo da je vide ili popričaju s njom.
7. Zagorka sa skoro 65 godina pokreće časopis "Ženski list". Pokrenut je 1925. godine, a bavio se isključivo ženskim temama, od recepata do feminizma. Potkraj 30-ih godina mijenja se politika časopisa. Ponovno postaje popularan diskurs djeca- kuhinja – crkva, čime se žene vraća u okvir djelovanja iz kojeg su izašle tijekom 20-ih, što se Zagorki nikako nije svidjelo. Nije željela raditi u časopisu koji je promovirao vraćanje žene isključivo u privatnu sferu pa 1938. izlazi iz uredništva i u vlastitoj kući počinje uređivati časopis "Hrvatica".
8. Diktirala je daktilografkinji zatvorenih očiju, kako bi se što bolje koncentrirala. Dnevno su se izmjenjivale dvije daktilografkinje jer je Zagorka neumorno diktirala.
9. Družila se sa studentima koji su 1895. spalili zastavu, a kasnije su joj oni postali i radni kolege.
10. Kada su po nju došli u redakciju "Obzora", nije se opirala uhićenju. Kako su došli s otvorenom kočijom, odlučila je izvući najbolje iz situacije, tako da je kraljevski odvraćala pozdrave svima okupljenima koji su joj klicali. Sama je rekla: "Bila sam kao kakva vojvotkinja!"
