Što se jede, kako se flertuje i gdje se izlazi? Nandi otkrila 'tajne' života na sjeveru Europe

Nakon nekoliko tjedana provedenih u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje ritam diktiraju brzina, ambicija i stalna potreba za “još više”, voditeljica i influencerica Nandi Uzelac nije se zaustavila. S kofera koji još mirišu na ocean i gradski asfalt Floride, nastavila je svoje putovanje prema sjeveru Europe. Skandinavija i Baltik ponudili su joj  jednu sasvim novu definiciju svakodnevice. 

“Za mene osobno najveći kontrast bio je između Floride i sjevera Europe. Florida je izrazito živahna i usmjerena na aktivan način života bez obzira na dob – ljudi i u starijoj životnoj fazi ostaju društveni, kreću se, uživaju uz more. S druge strane, u Skandinaviji i na Baltiku primjećuje se drugačiji ritam – mirniji, povučeniji. Ljudi često, kad dođu u određenu životnu fazu, mijenjaju stil života i sele u toplije krajeve poput juga Europe. Taj prijelaz iz naglašenog američkog materijalizma, koji je često vidljiv i u načinu života, u sjevernjačku funkcionalnost i suzdržanost, za mene je bio najveći ‘reset’. Najviše se to osjeti u mentalitetu – u odnosu prema društvu, svakodnevici i samom sebi''. 

Sjever Europe ne osvaja na prvu loptu - nema glasne impresije, nema naglašene teatralnosti. Umjesto toga, uvlači se polako, kroz detalje. 

“Rekla bih da su me nordijske zemlje općenito najviše zaintrigirale, upravo zbog tog drugačijeg društvenog ritma. Tamo se jako osjeća naglasak na osobni prostor i privatnost – ljudi nisu nužno hladni, ali nemaju istu potrebu za stalnom socijalnom interakcijom kao u nekim drugim kulturama. Društveni život je suzdržaniji, manje spontan. S druge strane, klimatski uvjeti također igraju veliku ulogu – dugi periodi bez sunca sigurno utječu na raspoloženje i svakodnevne navike. U takvom okruženju ljudi razvijaju drugačije obrasce ponašanja, više su okrenuti sebi i užem krugu. To mi je bilo zanimljivo jer pokazuje koliko klima, kultura i društvene norme zajedno oblikuju način na koji ljudi komuniciraju i doživljavaju svakodnevicu. Iako mi je taj pristup bio pomalo stran, istovremeno sam razumjela logiku iza njega.”

Svaka destinacija na ovom putovanju nosila je svoj karakter – od urbanog sklada Švedske i minimalističke elegancije Danske, preko nevjerojatne prirode Norveške, pa sve do nešto tiših i zatvorenijih baltičkih gradova poput onih u Estoniji i Litvi. U Stockholmu ju je osvojila ravnoteža između dizajna i svakodnevice, u Kopenhagenu precizno organiziran ritam dana, dok su norveški pejzaži ostavili dojam gotovo filmske scenografije.

“Meni se najviše svidjela Švedska, voljela bih otići tokom zimskih mjeseci u Norvešku loviti Auroru Borealis, dok nevoljko moram reći Estonija mi je na ovoj turi bila najmanje zanimljiva.”

Gastronomija je, očekivano, bila priča za sebe – robustna, konkretna i nerijetko iznenađujuća. Okusi su snažni, porcije izdašne, a kombinacije ponekad izlaze iz okvira na koje smo navikli.

“Baltičke zemlje imaju zanimljivu i raznoliku gastronomiju, koja se dosta razlikuje od naše. Hrana je često zasitnija, s puno krumpira i cikle. Posebno mi se istaknula hladna juha od cikle, koja je vrlo osvježavajuća i vizualno atraktivna. U svakoj zemlji sam probala tradicionalna jela, a zanimljivo mi je bilo i koliko se u nordijskim zemljama cijeni svježa riba – primjerice losos sushi u Norveškoj kojeg su upravo oni predstavili Japanu 1980-ih. S druge strane, naišla sam i na specifične namirnice poput paštete od soba i medvjeda, što je kod nas rijetkost.”

Naravno, svako putovanje ima i svoje male izazove – pogotovo kada je riječ o hrani koja izlazi iz zone komfora.

“Cepelini, koji su tradicionalno litvansko jelo – velike okruglice od ribanog krumpira punjene mljevenim mesom, oblika koji podsjeća na zračne brodove – bili su mi i prezasitni i obilni i za moj ukus masni. No ipak, drugi ih obožavaju.”

Razlike u mentalitetu najviše dolaze, kako kaže, do izražaja u sitnicama – u tonu razgovora, u pauzama između rečenica, u onome što se ne izgovara naglas. 

“Nisam doživjela neki veliki kulturološki šok jer je to ipak Europa, ali razlike u mentalitetu su itekako primjetne. U Finskoj su mi ljudi djelovali najrezerviranije – vrlo su pristojni i ljubazni, ali nema te spontanosti i opuštene komunikacije na koju smo mi navikli. Imaš osjećaj da i sam moraš zadržati određenu distancu u razgovoru. S druge strane, u Švedskoj i dijelu nordijskih zemalja ljudi su nešto opušteniji i ležerniji, i dalje vrlo uljudni, ali pristupačniji u komunikaciji.”

Jedna od stvari koja najbrže razotkrije razliku u načinu života jest svakodnevna rutina. Na sjeveru, dan ima jasnu strukturu i tempo koji ne ostavlja puno prostora za improvizaciju. 

“Naglasili su mi naviku kako u Danskoj sve počinje i završava puno ranije nego kod nas. Primjerice, filharmonija je imala koncert u 17:30 kako bi bila gotova do njima prihvatljive satnice, što je 20 h. Večere su također ranije nego što smo mi navikli. To mi je bilo neobično, jer kod nas, pogotovo u Hrvatskoj, društveni život često počinje tek navečer – izlazi se kasnije, koncerti kreću u osam ili devet. Tamo, ako nisi u tom ranijem terminu, imaš osjećaj da si već sve propustio.”

Zanimljivo, čak i u suzdržanijim kulturama ima mjesta za iznenađenja, priča nam influencerica, posebno kada je riječ o dejtanju i muško-ženskim odnosima. 

“Zanimljivo mi je bilo što su u nekim situacijama, posebno muškarci, znali biti vrlo direktni – bez puno okolišanja bi prišli, započeli razgovor ili čak zatražili kontakt. Taj dio mi je bio pomalo neočekivan, ali i simpatičan jer razbija stereotip o potpunoj zatvorenosti.”

A onda, baš kao u dobrim putopisima, dolazi i trenutak koji se ne planira – ali postane priča koju ćete prepričavati godinama.

“Imala sam i jednu pomalo avanturističku situaciju. Na izletu, kod vodopada i litica u Estoniji, htjela sam se fotografirati točno gdje ide vodopad pa sam ušla u teren u tenisicama. Međutim, upala sam u duboko blato gotovo do koljena i potpuno se smočila – nije bilo šanse to očistiti na licu mjesta, mokra, puna natopljene zemlje do gležnja. Istog dana, na liticama, nisam primijetila jednu veću pukotinu u tlu i u jednom trenutku mi je noga doslovno ‘propala’. Srećom, reagirali su ljudi oko mene i pomogli mi da se izvučem. Na kraju je sve prošlo bez posljedica, ali definitivno situacija koju ću pamtiti.”

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Petar iz 'Gospodina Savršenog' stao je pred naše kamere: 'Volim prvi klik i mogu se brzo zaljubiti'