Ove će godine, po mnogima, svi posjetitelji moći uživati u najboljem programu kojeg je do sada ponudio najpopularniji zagrebački filmski festival.
'Tiranosaur', 'Sramota', 'Bagremi', 'Krvna osveta', samo su neki od brojnih dugometražnih naslova u glavnoj selekciji koju će zagrebačka publika imati prilike vidjeti na ovogodišnjem ZFF-u. Kad tome pridodamo niz zanimljivih kratkih filmova, vizualno dojmljivih dokumentaraca, neizostavne 'Kockice', te uistinu nikad bolji popratni program, možemo zaključiti kako nam slijedi tjedan u kojem se imamo priliku predozirati vrhunskim sadržajem sedme umjetnosti.
No, krenimo redom. Glavni program ZFF-a je kao i uvijek podijeljen u četiri glavne selekcije, dugometražni igrani, kratkometražni igrani, dokumentarni, te 'Kockice'. 11 dugometražnih igranih naslova borit će se za Grand Prix festivala.
Film koji je pokupio nagradu za režiju na prestižnom Sundanceu je 'Tiranosaur' (Tyrannosaur), u kojem fascinira prikaz čudnog odnosa nasilnog alkoholičara i vjerski nastrojene kućanice. 'Sramota' (Shame), nabijen emocijama i otvoren prema potisnutim seksualnim porivima, film je poznatog video art umjetnika Stevea McQueena s Michaelom Fassbinderom u glavnoj ulozi. S Cannesa nam stiže i debitantski film argentinskog redatelja Pabla Giorgellija 'Bagremi' (Accacias), atipičan film-ceste koji neodoljivim fluidnim načinom pripovijedanja naprosto uvlači u svoju izuzetno dirljivu priču.
Markus Schleinzer, nekadašnji asistent velikog Michela Hanekea, donosi nam prvijenac pod nazivom 'Michael'. Film koji će sigurno izazvati reakcije publike, najkontroverzniji je 'komad' u ovoj selekciji. Priča o pedofiliji i zatočeništvu neodoljivo podsjeća na stvarne događaje kojima smo mogli svjedočiti posljednjih 10-tak godina u Europi.
Iz susjedstva nam je došla izuzetna trojka, brutalno iskrena albanska 'Krvna osveta', živahni 'Izlet' Slovenca Nejca Gazvode, te nova bomba iz najbolje male kinematografije na svijetu, 'Najbolje namjere' Rumunja Adriana Sitarua. Posljednja tri filma u selekciji, ali nimalo manje vrijedna su 'Lena', nizozemca Christophera von Rompoya, 'Oslo, 31. kolovoza' Joachima Triera i zanimljiva 'Razmjena' njemačkog autora Erana Kolirina.
Publika će na ZFF-u imati priliku vidjeti 16 uistinu dobrih dokumentaraca iz cijelog svijeta među kojima i tri domaća, 'Oblak', 'Zemlja znanja' i 'Marijine'. Posebno ističemo 'Još sam tu: Izgubljene godine Joaquina Phoenixa' (Im Still Here: The Lost Years of Joaquin Phoenix), popularni mokumentarac u režiji Caseyja Afflecka koji je podijelio svjetsku javnost. Uz to ZFF nudi i pregršt zanimljivih i izuzetno vizualno dojmljivih kratkih igranih filmova.
Selekcija koja se svake godine pomno prati pred krcatim auditorijem kino dvorana su popularne 'Kockice'. Organizatori su za razliku od prošlih, ove godine skratili program na svega osam naslova. Nadajmo se kako će nas i ovaj put netko uspjeti 'izbiti iz cipela' kao prošlogodišnji pobjednik Juraj Lerotić sa svojim 'I onda vidim Tanju'.
Popratni sadržaj festivala donosi nam neprocijenjeno iskustvo. Program pod nazivom 'Moj prvi film' fokusira se procvat danske kinematografije 80-tih i 90-tih godina. Tko ne bi volio pogledati prve uratke jednog od najboljih autora današnjice Larsa von Triera? Uz njegov prvi dugometražni film 'Element zločina' (Forbrydelsens element), gledatelji će moći uživati u njegovom prvom kratkišu 'Nokturnu' (Nocturne). Tu je i legendarni 'Pusher' Nicolasa Winding Refnoa, te Vinterbergovi 'Dečko koji je hodao natraške' (Drengen der gik baglaes), i 'Najveći heroj' (De storste helte).
Uz 'Velikih 5', 'Seksualnu edukaciju na filmu', 'Red Westerns' i 'Bibijadu', i oni najzahtjevniji ljubitelji filmskog platna moći pronaći nešto za sebe. ZFF i službeno počinje 16. studenog i traje sve do 23. Uživajte!
