Žrtve silovanja u Domovinskome ratu, žene i muškarci hrvatski državljani, imat će pravo na jednokratnu novčanu nakanadu te trajnu i mjesečnu naknadu za pretrpljeno stradanje i patnju, predložila je Vlada u četvrtak konačnim prijedlogom Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskome ratu.
Tim prijedlogom zakona, upućenim u saborsku proceduru, propisana je jednokratna novčana naknada u iznosu od 100 tisuća kuna, odnosno povećana novčana naknada u iznosu od 150 tisuća kuna za teže posljedice proživljenog seksulanog nasilja, kao i mjesečna novčana naknada u iznosu 73 posto proračunske osnovice, što trenutačno iznosi 2428 kuna.
Pravo bi ostvarivale žrtve seksualnog nasilja odnosno nasljednici prvog nasljednog reda i posvojenici.
"Nakon više od 20 godina od počinjenja seksulanog nasilja u Domovinskom ratu žrtve, žene i muškarci, konačno će dobiti pravo na tretiranje s poštovanjem i pravo na priznanje patnje,", rekla je zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ.
Ističe kako su takva rješenja rijetka i u svijetu te dodaje da je Hrvatska prva zemlja u regiji koja žrtvama seksualnog nasilja dodjeljuje "dostojanstven iznos jednokratnog materijalnog obeštećenja kao odgovor na propust države i društva u njihovoj zaštiti i ostvarivanju prava u proteklih 20-ak godina".
Prema odredbama zakona, briše se rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava, a svi troškovi postupka padaju na teret državnog proračuna, ne samo kad stranka dokaže status i uspije u postupku.
Žrtve seksualnog nasilja u Domovinskome imat će pravo i na pravnu pomoć u ostvarivanju svojih prava, osigurava im se zdravstvena pomoć te pravo na obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, a omogućavaju im se i redovni, godišnji liječnički sistematski pregledi te smještaj u ustanove za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.
Vlada je Saboru predložila i da prihvati prijedlog Kluba zastupnika SDP-a da se 26. rujna proglasi "Nacionalnim danom oboljelih od multiple skleroze".
Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori kojim se propisuje da je učlanjenje u Komoru dobrovoljno.
Onemogućava se manipuliranje novcem iz humanitarnih akcija
Novac koji eventualno ostane na računu nakon održavanja humanitarane akcije za neku oboljelu osobu morat će se upotrijebiti za liječenje neke druge osobe, a ne u privatne svrhe, predlaže Vlada Zakonom o humanitarnoj pomoći koji je u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru.
Preostali novac nakon humanitarne akcije neće se moći upotrijebiti za gradnju kuće ili neku drugu svrhu, nego upravo za ono za što je prikupljan, objašnjava ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić intenciju Vlade da onemogući maniplaciju novcem koji su građani prikupli za točno određenu svrhu i vratiti povjerenje građana u humanitarne akcije.
Neutrošeni novac iz neke od akcija njen organizator bit će, naime, dužan zadržati na računu te uplatiti na račun prve slijedeće humanitarne akcije iste vrste.
"Mislimo da je jako važno u ovom području uvesti reda kako bi ljudi točno znali kome daju novac i kamo on odlazi i da u tome budu apsolutno sigurni", naglasila je Opačić.
U Hrvatskoj je do sada bilo puno humanitarnih akcija koje pokazuju da postoji velika solidarnost ljudi prema bolesnima osobama, ali dolazilo je i do nepravilnosti, bilo je i zakonskih nedorečenosti zbog kojih su se događali i sudski procesi, kazala je.
Predloženim zakonom uvodi se tako obveza prijavljivanja akcije u uredima državne uprave, a Državno odvjetništvo dobiva mogućnost da zatraži povrat nenamjenski utrošenog novca.
DORH će, naime, moći pokrenuti postupak protiv onih koji su nenamjenski upotrijebili novac građana prikupljen za određenu svrhu.
"Zakon će neusmnjivo otkloniti svaku sumnju u bilo koju akciju, uvesti reda i onemogućiti da se oko eventualnog ostatka novca nakon humanitarne akcije vode sudski sporovi i da se tvrdi da taj novac mogu naslijediti privatne osobe", istaknula je ministrica Opačić.
Zakonski prijedlog predviđa razvrstavanje humanitarnih akcija s obzirom na svrhu njihova organiziranja te uvođenje pripadajućeg vizualnog identiteta humanitarnih akcija (logotipa).
Logotip bi značio da je organizator konkretne akcije ishodio potrebna rješenja, ali i da će se prikupljeni novac upotrijebiti upravo za svrhu za koju je prikupljan.
Inspekcijski nadzor, kada se radi o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, provodilo bi Ministarstvo socijalne politike i mladih, a nadzor nad humanitarnim akcijama provodilo bi nadležno ministarstvo u čiji djelokrug rada pripada akcija s obzirom na njenu svrhu.
Vlada je donijela i odluku kojom se Klinici za dječje bolesti (KDB) Zagreb omogućava zakup poslovnog prostora u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Sestre milosrdnice radi preseljenja Zavoda za hematologiju i onkologiju KDB Zagreb.
Zavod za hematologiju i onkologiju preselit će se tako u 1.194 metra četvorna u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, za cijenu od jedne kune mjesečno.
220 milijuna eura za razvoj Zračne luke Dubrovnik
Vlada je u četvrtak donijela odluku o financiranju projekta "Razvoj Zračne luke Dubrovnik", ukupne procijenjene vrijednosti 220 milijuna eura, kojom omogućuje Upravi Zračne luke Dubrovnik sklapanje ugovora s izvođačima radova.
Radovi bi, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, trebali početi u svibnju i lipnju i potrajati do 2019. godine.
Ministar objašnjava da je Europske komisija odnosno Glavna uprava za tržišno natjecanje, najviši iznos za sufinanciranje javnim sredstvima odredila u iznosu od 145 milijuna eura.
Današnja Vladina odluka odnosi se na osiguranje financiranja najviše do tog iznosa, dok je tvrtka Zračna luka Dubrovnik obvezna osigurati preostali iznos od 75 milijuna eura, uključivši i PDV.
Računa se da će glavnina ukupnih sredstava biti pokrivena novcem iz fondova Europske unije, iz kojih je već 40,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iskorišteno za pripremu tehničke dokumentacije.
Premijer Zoran Milanović napominje kako se u dubrovački aerodrom ulaže gotovo jednak iznos kao u zagrebački te ističe važnost činjenice da će glavnina ulaganja biti pokrivena iz europskih fondova.
Projekt "Razvoj Zračne luke Dubrovnik" obuhvaća izgradnju i dogradnju objekata "zračne strane" dubrovačkog aerodroma, što uključuje uzletno-slijetnu stazu, staze za vožnju, stajanku, osnovne staze, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekte za prihvat i otpremu te rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala.
Tu su uključeni i objekti spasilačko-vatrogasne službe, upravne zgrade, sustava vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom, elektroopskrbnog sustava, kao i izgradnja objekata na "zemaljskoj strani", što uključuje pristupne ceste i parkirališta za automobile i autobuse.
Predviđena je i nadogradnja različitih objekata za potrebe opskrbe i podrške, uključujući primjerice izmještanje postrojenja za skladištenje i opskrbu gorivom, poboljšanje elektroopskrbnog sustava, poboljšanje spasilačko-vatrogasne službe i dogradnju raznih servisnih građevina.
