Životinjske vrste dolaze i odlaze, no dosad se to nije događalo u obliku u kojem se događa danas. Raznolikost Zemljine biosfere stanjuje se šokantnim tempom, a krivi su različiti problemi - od globalnog zatopljenja, do lova i krčenja šume i prirode. No sada se čini da se jedni od "krivaca" posebno ističu iznad ostalih. Science Alert piše o "izvanzemaljskim osvajačima raznolikosti na planetu" - invazivnim vrstama koje su odigrale ključnu ulogu i otprilike trećini izumiranja životinja u posljednjih 500 godina.
Nedavna studija koju su proveli istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Kanade bavila se pitanjem jesu li invazivne vrste toliko loše koliko se dosad mislilo.
"Neki su ljudi sugerirali da "izvanzemaljci" u trenutnoj globalnoj krizi izumiranja ne bi bili ništa sposobniji uzrokovati nestajanje vrsta od autohtonih vrsta", rekao je ekolog Tim Blackburn sa Sveučilišta London.
Ovaj argument temelji se na pretpostavci da vrsta iz dalekog dijela svijeta vjerojatno neće prouzročiti više štete nego što će to učiniti više lokalnih vrsta koje klize u okoliš iz susjednog staništa.
Koliko smo mi krivi?
Ako je to točno, naša krivnja oko uvođenja stranih vrsta na nova područja bila bi deplasirana. Zloglasan primjer štakora koji su izbrisali svake tragove ptice Dodo pokazuje da se često previđa šteta pričinjena od strane lokalnih vrsta.
Ipak, "ekološki izvanzemaljci" ovdje su veći problem. Oni su oduvijek radili kvantne skokove preko zemljopisnih granica, nošeni plimom i vjetrom, no bila je potrebna ljudska kolonizacija da bi se doista utemeljila nova era u migracijama vrsta.
Tim istraživača poslužio se bazom podataka zvanom Crvena lista IUCN-a kako bi kompilirali listu vrsta koje su ili izumrle ili bi nestale da nekoliko zadnjih primjeraka nije zatvoreno.
Analizirane su ukupno 782 životinje te 153 biljki, a sortirane su prema faktorima koji su doprinijeli njihovoj propasti.
Više faktora pridonosi izumiranju
Pokazalo se kako su invazivne vrste bile barem djelomično odgovorne za nestanak 33.4 posto životinja te 25.5 posto biljaka. Jedini drugi faktor koji se približio količini utjecaja koje ima lovstvo jest prekomjerena žetva koja je "pomogla" da izumre 23.5 posto svih vrsta.
Usporedbe radi, autohtone vrste koje se probijaju na nov teritorij takođe drže dio krivnje, no za tek 2.7 posto izumrlih životinjskih vrsta te 4.6 posto biljnih. Čak i u tim slučajevima, izumiranju su dodatno pridonijeli drugi faktori.
"Invazija novih vrsta obično je dovoljna da bi autohtone izumrle, no nismo pronašli dokaze da su iste odgovorne za nestanak bilo koje druge autohtone vrste ni u kojem slučaju", rekao je Blackburn.
Primjerice, sve i jedna vrsta pauka koja je izumrla bila je pod negativnim utjecajem "osvajača", kao i dvije trećine izumrlih ptica.
Prema sličnoj studiji provedenoj prije nekoliko godina, "veliki počinitelji" vjerojatno su bili životinje poput mačaka, pasa, štakora i svinja koji su brodovima stigli na udaljene obale.
Što se biljaka tiče, ljudska potreba da šeću vrtovima punim zelenila koje nas podsjeća na dom donijela je do namjernog uvođenja botaničkih vrsta koje mogu brzo izmaći kontroli.
Čovjek kao faktor
U tim primjerima krije se indicija koja objašnjava zašto vrste koje ljudi donose sa sobom mogu biti gore od prirodnih nesreća. Biljke i životinje koje nosimo s nama nisu rezultat lutrije. One su često odabrane, bilo namjerno ili prirodno, zbog njihove sposobnosti preživljavanja i brze prilagodbe na neprijateljskom terenu - to ih čini produktivnijima i nama jednostavnijima za brigu.
Bez obzira na sve što smo posljednjih desetljeća naučili o riziku koje nose invazivne vrste, ipak je kretanje ljudi to što kontinuirano nosi životinjske i biljne vrste u nove okoliše. "To je jedna invazija na koju bismo zaista trebali obratiti ozbiljnu pozornost", zaključuje Science Alert.
