Iako su znanstvenici znali da se na Enkeladu nalazi voda, na novim snimkama koje je poslao svemirski brod Cassini otkrili su da se mjesec lagano ljulja dok orbitira oko Saturna, a to se moglo jedino objasniti činjenicom da njegova vanjska ljuska nije potpuno zaleđena već da je ispod globalni ocean.
"Ovo je bio težak problem koji je tražio godine promatranja i proračunavanja, te su bile potrebne razne discipline, ali uvjereni smo da smo ga napokon dobro riješili", rekao je Peter Thomas, član cassinijevog tima na Sveučilištu Cornell, i vodeći autor rješavanja ovog problema.
Svemirski brod Cassini lansiran je 1997., a orbitira oko Saturna od sredine 2004. godine, od kada snima planet i njegove satelite. Pomoću tih snimki znanstvenici su mapirali površinu Enkelada kako bi analizirali mjesečevu rotaciju, i tada je primjećeno ljujanje.
Enkelad nije savršeno okrugao, što znači da se nekada kreće brže, a nekada sporije oko Saturna.
"Da su površina i jezgra čvrsto spojeni, jezgra bi bila toliki uteg da bi ljujanje bilo daleko manje od onog koje smo mi primjetili", rekao je Matthew Tiscareno, znanstvenik koji sudjeluje u Cassini misiji. "To dokazuje da postoji globalni sloj tekućine koji odvaja površinu od jezgre."
Zašto Enkeladov ocan nije potpuno zamrznut još je nepoznanica. Thomas i njegovi kolege spominju mogučnost da plimne sile, zbog saturnove gravitacije, možda generiraju više topline za ispodpovršinski ocean.
Cassini bi trebao preletjeti blizu Enkelada 28. listopada, na udaljenosti od samo 49 kilometara od površine, što je najbliže do sada.
Enkelad nije jedini mjesec u solarnom sustavu koji ima more ispod površina. I za Titan, još jedan od preko 60 saturnovih mjeseca, isto se vjeruje da ima globalni ocean. Postoje dokazi i o morima na jupiterovim mjesecima Kalistu, Ganimedu i Europi.
RT/Danas.hr
