OGROMNA VATRENA KUGLA EKSPLODIRALA NAD OCEANOM /

'Bila je snažna kao 12.000 tona TNT-a!'

Image
Foto: Thinkstock
23.2.2016.
20:09
Thinkstock
VOYO logo

Tako je ranije ovog mjeseca, 6. veljače, najveća vatrena lopta još od eksplozije nad Čeljabinskom 2013. godine gorjela nad Atlantskim oceanom. No, s obzirom da se to događalo oko 1.000 kilometara od obale Brazila, nije bilo nikoga da to primijeti.

Image

U Tajlandu pao meteorit, vozači snimili kako juri prema tlu

Iako očito ta vatrena lopta nije nikoga ozlijedila, činjenica da su NASA-ini znanstvenici uopće saznali za nju isključivo zato što su ih o tome obavijestile oružane snage Sjedinjenih Država, lagano je zabrinjavajuća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Thinkstock

"Kugla je detonirana na visini od oko 30 kilometara iznad oceana s energetskim ekvivalentom od 12.000 tona TNT-a", kaže astronom Phil Plait.

"Jednom kad dođu do reda veličine 20 do 50 metara... eksplozije su poput onih od nuklearnih bombi", kaže Plait. "Srećom, takvi meteori vrlo su rijetki, statistički, rijeđe od jednom u stoljeću. Ipak, bilo bi lijepo kad bi znali da dolaze. Teško je reći što bi točno napravili kad bi ugledali jednog takvog, ali trenutno nemamo niti tu mogućnost."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Meteor nad ruskom gradom Čeljabinskom u veljači 2013. eksplodirao je snagom od čak 45.000 tona TNT-a, što je bilo dovoljno jako da ozlijedi preko 1.000 ljudi.

Image
Foto: Wikipedia

NASA-in tim za objekte u zemljinoj blizini saznao je za događaj od 6. veljače tek kada im je američka vojska dala najosnovnije informacije. Nije jasno kako je vojska snimila taj događaj, kao ni koliko točno informacija oni posjeduju jer, iznenađenje, ne žele otkriti što su konkrentno promatrali. No, Plait kaže kako su mogli pokupiti podatke pomoću satelitskoh promatranja, seizmičkih monitora ili atmosferskih mikrofona.

"Razumijem njihovu želju da drže svoju tehnologiju i sposobnosti tajnima", kaže Plait. Dodaje da bi bilo lijepo sa znanstvenog stajališta kada bi imali sve podatke na raspolaganju, ali s druge strane, objašnjava, vojska im nije bila obavezna ništa pokazati. "Pa je čak i ovo bolje od ničega", zaključuje.

Još uvijek uspijevamo primijetiti i pratiti tek oko 10 posto svih asteroida veličine 140 metara i više koji jure relativno blizu Zemlji, tako da baš i nismo potpuno sigurni, ali astronomi nisu pretjerano zabrinuti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Svi znani potencijalno hazardni asteroidi imaju manje od 0.01 posto šansu da udare u Zemlju u slijedećih 100 godina", objavila je NASA prošle godine. Nije komentirala vjerojatnost udara onih preostalih 90 % čije putanje nisu dobro poznate.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Science Alert/Danas.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
gospodin savršeni aus
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo