Inženjeri sa Sveučilišta Ghent u Belgiji preuzeli su vodeću ulogu u ovom pionirskom radu. Jedna od njih, Elke Gruyaert, objasnila je cijeli proces:
"Beton je ispunjen sa superupijajućim polimerima. Dakle, kada se pojavi pukotina, voda dolazi unutra, a superupijajući polimer nabubri i blokira pucanje betona kao posljedicu daljnjeg upijanja vode".
Polimeri se dodaju u mješavinu betona. Nakon što se osušio, istraživači su ga oštetili da vide kako reagira. Tada su istražili njegovo mehaničko ponašanje, nepropusnost i trajnost.
Brenda Debbaut, industrijska inženjerka na Sveučilištu Ghent, kaže da su rezultati vrlo brzo postali evidentni:
"Ako mala pukotina počne odmah iscjeljivati onda nema opasnosti da će se pukotina proširiti. Dakle, za ukupnu strukturu nema opasnosti od rizika da se sruši. Želimo zaustaviti problem prije nego što postane dovoljno velik".
Znanstvenici koji rade sklopu Europskog istraživačkog projekta smaraju da ovi elastični polimeri doista mogu zaštititi strukture koje podnose dinamična i mehanička opterećenja. U mostovima i tunelima te sitne pukotine mogu na kraju dovesti do potencijalno vrlo opasne štete.
Nele de Belie, tehnički direktor Magnel Laboratorija za istraživanja betona, kaže da je nepropusnost ključni faktor:
"Vi ne možete izliječi beton da u potpunosti povratiti svoju snagu. On je dovoljno jak kao što je i bio. Ono što želimo je da ponovno zadobije nepropusnost tako da njegova trajnost i dalje ostane dobra."
Postoje i drugi biološki proizvodi koji se mogu koristiti kako bi se beton sam popravio. Na Tehničkom Sveučilištu Delft u Nizozemskoj, znanstvenici su identificirali još sredstava za pomoć u liječenju betona - bakterije.
"To su bakterije koje smo izolirani s raznih mjesta naše planete na kojima su uvjeti slični betonu", kaže Henk Jonkers, biolog na ovom Sveučilištu. "Te bakterije vole rasti u određenim uvjetima. One nisu patogene, nisu štetne za čovjeka i okoliš".
Čim se pojavi mala pukotina, bakterija sadržana unutar betonske smjese koja je pomiješana s vodom, stvara kalcijev karbonat koji zatvara pukotine. Istraživači trenutno ispituju kako nepropuštajuće brtvljenje uz pomoć bakterija zaista funkcionira.
Oko 70% europskih tunela i mostova izgrađeno je od betona, pa ove ljekovite tvari imaju značajan tržišni potencijal, kaže Nele de Belie.
Još je potrebno obaviti niz testova za daljnji razvoj ove tehnologije, međutim samopopravljajući beton mogao bi imati veliki potencijal na tržištu, smatraju znanstvenici.
