Projekt se naziva Teleskop obzora događaja (Event Horizon Telescope - EHT), i povezuje radio teleskope sa svih strana svijeta (uključujući one u Čileu, Španjolskoj i Sjedinjenim Državama) koji će djelovati kao jedan teleskop veličine same Zemlje. Taj divovski teleskop biti će u stanju pogledati u događajni obzor crne rupe. Tim astronoma koji će izvesti ovaj pokus nada se kako će vidjeti plin oko ruba događajnog obzora.
Sagittarius A* ima masu 4 milijuna puta veću od našeg Sunca, ali nije ni blizu toliko puno veći. Promjer mu je 44 milijuna kilometara, ili oko 63 puta više od promjera Sunca. Upravo je njegova (relativno) mala veličina to što čini promatranje kompleksnim. Od nas je udaljen 26.000 svjetlosnih godina, što preneseno znači da je poput predmeta veličine CD-a koji se nalazi na Mjesecu promatranom sa Zemlje.
"Skoro pa smo spremni. Usklađivanje instrumenata je obavljeno, prijamnici su postavljeni a teoretski rad je obavljen", rekao je profesor Feryal Otzel, član EHT tima. "Ima dosta izazova koje treba nadvladati kako bi se fotografirrala crna rupa. Radi se o nečemu što je izrazito malo na nebu. Ali nadamo se punome mrežnom promatranju u ranoj 2017."
Događajni obzor granica je koja odvaja unutrašnjost crne rupe od ostatka svemira. Sve što prijeđe događajni obzor ne može izbijeći gravitacijsku silu crne rupe. Oko događajnog obzora dosta je plina kojeg pritišće gravitacija a zatim ga magnetsko polje crne rupe izbacuje dalje u svemir, zbog čega je promatranje dosta komplicirano. Astronomi su odlučili promatrati obzor događaja pomoću radio valova jer će njih okolni materijal najmanje raštrkati.
"Obavili smo do milijun simulacija, za brojne različite konfiguracije i kako bi plin mogao izgledati. I sudeći po svim tim slučajevima, mislimo kako je 1.3 milimetarska valna duljina pravi izbor za pogledati u događajni obzor", dodao je Ozel.
EHT tim uvjeren je kako plin na obzoru događaja sjaji upravo na toj valnoj duljini, što je sjajna vijest jer je naša atmosfera na toj valnoj duljini prozirna, te neće utjecati na promatranje.
Fotografiranje nije jedini cilj ovog promatranja. Proučavajući kako crne rupe djeluju na prostor-vrijeme, tim će moći testirati einsteinovu teoriju vjerojatnosti kao nitko prije.
