Aspartam je umjetno sladilo i pojačivač okusa koji je 200 puta slađi od šećera, a najčešće se nalazi u slatkišima, sokovima i žvakaćim gumama. Dnevna doza koju osoba uzima ne bi smjela biti veća od 40 miligrama po kilogramu tjelesne težine. Upotreba aspartama je vrlo raširena i može ga se naći u više od 6.000 proizvoda, pa čak i u hrani za djecu.
Neka istraživanja američkih znanstvenika su pokazala da aspartam može biti vrlo štetan za zdravlje, ako ga se uzme više od gore navedene količine. Simptomi trovanja aspartamom mogu biti omamljenost, glavobolje, umor, vrtoglavica, povraćanje, ubrzani rad srca, dobijanje na težini, omaglica, razdražljivost, uznemirenost, gubitak pamćenja, zamagljeno vidno polje, osip, napadaji, sljepilo, bol u zglobovima, depresija, grčevi, pobačaji, neplodnost, ovisnost, slabost, gubitak sluha.
Postoje sumnje i da aspartam može inducirati tumore mozga, multiplu sklerozu, kronični umor, epilepsiju, Parkinsonovu bolest, Alzheimerovu bolest, dijabetes, mentalnu zaostalost, limfom, defekte kod porođaja ili sistemski lupus. U trudnoći pak može djelovati pogubno na plod, piše 24sata.info.
Portal tako prenosi riječi profesorice Milke Maksimović, koja predaje opću i anorgansku kemiju na Prirodno - matematičkom fakultetu u Sarajevu.
"Mi unosimo razne otrove u organizam koji se zna savršeno braniti. Istina je da mnogi umjetni zaslađivači imaju štetna djelovanja, ali to se statistički mora riješiti, to se mora pregledati sa velikim oprezom. Ne smije se neki proizvođač oblatiti, a da ne postoje činjenice koje to dokazuju", kaže profesorica.
"Jedno vrijeme je bilo priča da je limunska kiselina kancerogena i da izaziva rak, što je van svake pameti. Aspartam je umjetni zaslađivač i postoje preporuke da se što manje koriste takva sladila. Nama je problem što naši zakoni nisu na nivou europskih, a to može biti opasnost da na naše tržište dolaze stvari koje su u Europi druge klase, a da mi to ne znamo", kaže profesorica Maksimović.
