Treba li odgoditi drugu dozu cjepiva protiv koronavirusa? Može li se doza cjepiva prepoloviti i može li kombiniranje različitih cjepiva biti učinkovito? To su pitanja s kojima su suočene vlade širom svijeta u trenutku kad u mnogim zemljama 'posrće' program cijepljenja, a koronavirus se nastavlja brzo širiti osnažen novim zaraznijim inačicama.
Britanci odgađaju drugu dozu
Britanski zdravstveni stručnjaci nameću novi tempo svijetu objavljujući da će odgoditi drugu dozu cjepiva i do tri mjeseca, što je mnogo više od preporučena tri ili četiri tjedna između dvije doze. Ideja je povećati broj ljudi koje se može brzo obuhvatiti cijepljenjem, čak i ako razina pojedinačne zaštite padne ispod onoga što se osigurava drugog dozom cjepiva danom u preporučenom razmaku. Vlasti u Engleskoj također su odobrile davanje druge doze cjepiva različitog proizvođača ako nije na raspolaganju cjepivo kojim je obavljeno prvo cijepljenje.
U SAD-u puno oprezniji
SAD je zauzeo oprezniji pristup. Američka Uprava za hranu i lijekove u ponedjeljak je izvijestila da je zamisao o izmjeni odobrenog doziranja ili intervala primanja cjepiva protiv covida-19 preuranjena i da nije u skladu s dosad dostupnim podacima. FDA je objavio kako prati rasprave i informacije o mogućnosti smanjenja doza cjepiva, produljenja intervala cijepljenja između dviju doza, smanjenja doze na pola ili miješanja i usklađivanja cjepiva da bi se procijepilo što više ljudi.
Premda je riječ o "razumnim" pitanjima koja bi trebalo uzeti u obzir i razmotriti ih, američki regulator smatra da je "u ovome trenutku prijedlog o izmjenama u doziranju cjepiva ili intervalu cijepljenja, koje je odobrio FDA, preuranjen i nema čvrstog temelja prema dosad dostupnim dokazima." "Bez odgovarajućih podataka koji podržavaju spomenute prijedloge o izmjenama u primjeni cjepiva, dovodimo se u poziciju da na ozbiljan način riskiramo javno zdravlje, potkopavajući povijesne napore cijepljenja kako bi se zaštitilo stanovništvo od covida-19", stoji u priopćenju agencije.
Te razlike ukazuju na podjele među stručnjacima i ugledni znanstvenici zauzimaju suprotne pozicije. Idealno bi se odluke trebale oslanjati na parametre koji su rezultat kliničkih ispitivanja, no uz virus koji se oteo kontroli neki upozoravaju da smo daleko od idealnog stanja.
"Nismo odabrali docjepljivanje Pfizerom nakon tri tjedna, a Modernom nakon četiri zbog toga što smo znali da je to idealno", kaže stručnjak za javno zdravlje s Yalea Howard Forman za AFP. "To je bila najbolja procjena za optimalni razmak između prve i druge doze kako bi se pojačao imunitet".
Forman je dodao da se mnogo medicinskih znanja temelji na podacima koji nisu idealni - poput onoga koliko se neki lijek mora dugo uzimati i liječnici često prepisuju lijekove namijenjene jednom stanju da bi liječiili druga. "Prema tome manje izmjene preporuka mogu rezultirati mnogo većim postignućima za cjepiva koja imamo", dodaje on.
'Druga doza ključna za dugoročnu zaštitu'
Forman je istaknuo da je samo predložio odgodu druge doze koju se smatra presudnom za dugoročnu zaštitu i samo kod onih mlađih od 65 i onih koji su u zdravstvenom smislu manje ugroženi. Ta rasprava odvija se u trenutku kad programi cijepljenja zapinju u mnogim zemljama.
SAD, koji je do kraja prosinca planirao cijepiti 20 miljuna ljudi, dosada je cijepio samo njih 4,5 milijuna. I SAD i Velika Britanija do sada su obuhvatile samo oko 1,4 posto svoga stanovništva cijepljenjem, Europa uvelike zaostaje, a Izrael je na čelu s oko 13 posto cijepljenog stanovništva.
Cjepiva Pfizer i Moderna temeljena na glasničkoj RNK postižu učinkovitosti oko 95 posto nakon druge doze cijepljenja. U slučaju Moderne uočeno je da to cjepivo već nakon prve doze postiže učinkovitost od 90 posto, iako na malom uzorku.
Saad Omer, znanstvenik koji se bavi cjepivima i direktor instututa Yale za globalno zdravlje kazao je za AFP da je uočio potrebu za promjenama taktika samo u zemljama u kojima je na raspolaganju malo cjepiva. Što se tiče kombiniranja različitih cjepiva imunolog Akiko Iwasaki s Yalea kaže da bi to u teoriji moglo djelovati no stručnjaci su jedinstveni u stajalištu da su potrebna ispitivanja i tome bi se trebalo pribjeći samo u krajnjoj nuždi.
I Omer i Natalie Dean, biostatističarka sa sveučilišta Florida, zalažu se za to da put naprijed možda leži u dodatnim analizama podataka kojima bi se otkrili biološki markeri poput razina antitijela koja su u vezi sa zaštitom od covida-19. To bi se moglo odrediti pročešljavanjem rezultata raznih istraživanja kako bi se izračunao prag i potom uz pomoć malih istraživanja odrediti dozu cjepiva koja vas dovede do te točke.
Prednost takvoga pristupa je da bi to eliminiralo potrebu ponavljanja višemjesečnih istraživanja. To bi mogao biti obećavajući put prema davanju pola doze Modernina cjepiva, a što bi moglo pružiti istu razinu zaštite, kaže Dean. Ona dodaje da je zabrinuta da bi takve rasprave o promjenama politike cijepljenja mogle zbuniti javnost i da bi mogle ugroziti povjerenje ljudi u programe cijepljenja.
