Konferencija u Kopenhagenu je pokazala da je situacija mnogo teža negoli što smo mogli uopće pretpostaviti. Prognoze su vrlo sumorne za Dalmaciju, ali i za cijeli Balkan, koji se naslanja na Sredozemlje. Najnovije spoznaje govore da se Sahara polako i nezaustavljivo širi prema sjeveru, pa bi u tom smislu i Dalmacija, nažalost, mogla postati pustinja, kazala je za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Nataša Markovska, članica Istraživačkog centra za energetiku Makedonske akademije znanosti, koja je sudionica konferencije u Kopenhagenu.
Nestat će rive i luke
Markovska je i članica Međuvladina panela za klimatske promjene pri Ujedinjenim narodima (IPCC-a), čija su upozorenja još nedavno kritizirali da su prekatastrofična i nepotrebno plaše svijet. Najcrnje prognoze iz Kopenhagena govore da bi uskoro prosječne temperature mogle porasti čak između 4,9 i 6,1 Celzijev stupanj. To će se dogoditi ako se nastavi dosadašnji trend onečišćavanja atmosfere. Osim otapanja ledenjaka, takvo globalno zatopljenje uzrokovat će i velike suše, zbog čega bi mogle nestati brojne današnje biljne vrste, pa čak i poljoprivredne kulture kojima se prehranjuje čovječanstvo. Iako su beznačajniji zagađivači atmosfere, prvo bi priobalje bilo potopljeno, pa tako i Sredozemlje i Dalmacija. Unutrašnjost Dalmacije bi nalikovala na pustinju. Dr. Markovska kaže se ne može precizno reći što će se u tom slučaju dogoditi s dalmatinskim gradovima, ali je vjerojatno da će more u dolini Neretve prodrijeti duboko u BiH. Svi hrvatski pomorski gradovi pri takvom bi scenariju izgubili rive i luke, a potopljeni bi bili veći dijelovi povijesnih jezgri Zadra i Trogira, kao i Dioklecijanovi podrumi u Splitu, a poljudski stadion stršio bi iz plićaka.
Krapanj bi se morao evakuirati
Nestao bi i Park prirode Vransko jezero, a morao bi se, primjerice, evakuirati i otok Krapanj, koji se nalazi samo metar i pol iznad razine mora. U slučaju podizanja mora za 50 centimetara, analiza svih primorskih županija pokazuje da će se pod vodom naći više od 100 milijuna četvornih metara kopna, uključujući urbana područja. U slučaju rasta od 88 centimetara, što je za vrijeme pisanja izvještaja bio najgori scenarij, površina poplavljenog kopna povećava se za daljnjih 12,4 milijuna četvornih metara. Ako se ostvare katastrofična predviđanja, uzrokovat će ogromnu ekonomsku štetu. Kod porasta mora od pola metra procjene se kreću od 2,8 do 6,5 milijarda eura, a za 88 centimetara gubici se penju na 3,22 do čak 7,18 milijarda eura u sljedećih 100 godina, piše Slobodna Dalmacija.
