Iako se svake godine širom Zemlje prijavljuju brojna pojavljivanja NLO-a, nitko ne zna za sigurno jesmo li sami u svemiru ili ne. Unatoč stalnom promatranju okolnih zvijezda i planeta, ljudi nikad nisu imali pouzdani kontakt s inteligentnom izvanzemaljskom civilizacijom, piše Mirror.
Nesigurna Drakeova jednadžba
Pitenje postoje li uopće izvanzemaljci temelj je Fermijevog paradoksa, koji pak sadrži madematičke modele poput Drakeove jednadžbe. Iako spekulativne prirode, cilj Drakeove jednadžbe je procijeniti broj mogućih civilizacija u svemiru koje se mogu otkriti, i to promatranjem sedam varijabli: N = R* • fp • ne • fl • fi • fc • L
N = broj civilizacija u galaktici Mliječni put čije se elektromagnetne emisije mogu detektirati
R* = brzina formiranja zvijezda prikladnih za razvoj inteligentnog života
fp = frakcija tih zvijezda s planetima
ne = broj planeta, po solarnom sustavu, s okolišem koji podržava život
fl = frakcija prikladnih planeta u kojima novi život stvarno i nastane
fi = frakcija planeta sa životom koja nastanjuju inteligentni oblici života
fc = frakcija civilizacija koje su razvile tehnologiju koja ispušta u svemir znakove svog postojanja koji se mogu primjetiti
L = duljina vremena tijekom kojeg te civilizacije ispuštaju u svemir signale koji se mogu primjetiti
Uzevši u obzir povijesne procjene, znanstvenici su dodali određene nesigurnosti Drakeovoj jednadžbi zbog čega je još manje vjerojatno da ćemi skoro naletiti na ET-a.
"Kada ljudi raspravljaju o jednadžbi nije rijetko čuti nešto poput, 'ovaj parametar nije siguran, ali hajdemo nagađati te zapamtiti da se radi o nagađanju', te na kraju dođu do rezultata za kojeg i sami priznaju ta se temelji na nagađanju", objasnio je autor studije Anders Sandberg.
"Otkrili smo da čak i korištenjem tehnike nagađanja može doći do toga da prosjećan broj civilizacija u galaktici ispadne dosta velik, recimo stotinu, a opet da je vjerojatnost sda smo sami u svemiru bude 30%!"
Vrlo smo vjerojatno sami
"Ako umjesto toga pokušamo analizirati dosadašnje znanstveno znanje, stvari postanu još ekstremnije. To je zato što vjerojatnost nastanka života i inteligencije na planetu temeljem onoga što znamo ima *ekstremnu* nesigurnost - ne možemo odbaciti mogućnost da do toga dolazi svuda gdje postoje pravi uvjeti, no ne možemo isbaciti mogućnost da se radi o izuzetno astronomskoj vjrtojatnosti", rekao je Sandberg.
Što onda konkretno misli tim o našim šansama za uspostavljanje kontakta s izvanvemaljskom vrstom. Iskreno, nisu optimistični. Kažu da ima i do 85% šanse da su ljudi sami u svemiru, te da čak i ako izvanzemaljci postoje, vjerojatno su toliko udaljeni od nas da su praktički nedostižni.
Misteriozni radio signali bude nadu
GLEDAJU, A NE VIDE: Evo zašto možda nećemo vidjeti izvanzemaljce čak i ako se nađu ravno ispred nas
No unatoč tome, ljudi će nastaviti s pretraživanjem svemira u potrazi za znakovima života. Naši sateliti ponekad pokupe neobične signale iz udaljenih uglova galaktike. Često ih se naziva 'brzi radijski izboji' ili FSB (fast radio bursts).
Tako je još 1977. astronom Jerry Ehman primio tak jak radio signal s nebesa, da je zapisao "Vau!" pored rezultata. Izboj je trajao 72 sekunde i iako je došao iz zviježđa strijelca nije bio u skladu ni sa jednim poznatim nebeskim objektom. To je postalo jedan od omiljenih motiva teoretičara zavjera kao dokaz o naprednom izvanzemaljskom životu koji želi stupiti u kontaks s nama.
